DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1937 str. 22 <-- 22 --> PDF |
ih obrazujemo samo toliko, koliko smo upotrijebili primjernih stabala, dakle: s, = X~V2 (13) :X—V„ Sumiramo li sve ove pogreške, uzevši naravski u obzir i njihove predznake (+ ili —), te razdijelimo li tu sumu sa ukupnim brojem članova u njoj (n), dobit ćemo: «! + *.+ +^ =..-(.1 + .,+ +..) n n l J Desna strana ove jednadžbe, ako se uzme u obzir i jednadžba (2), identična je s desnom stranom jednadžbe (12). Stoga jednadžbi (12) pripada detaljizirani oblik «i + . ++ Ln (15) M Zbiljna pogreška parcijalne aritmetičke sredine, nije dakle ništa drugo, već također parcijalna aritmetička sredina. Samo je, kao što vidimo, ta sredina obrazovana od samih (sa predznacima uzetih) sastojinsko- kubikacionih pogrešaka . Ove pojedinačne pogreške (redovno dijelom pozitivne i dijelom negativne) obično se u brojniku pod (15) više ili manje ukidaju. Ako se eventualno desi, da je ukidanje pot puno, onda pogreška aritmetičke sredine ima svoj minimum, jednak naravski nuli. No u brojniku pod (15) može eventualno da dođe kadšto i do čistog gomilanja pogrešaka. U tom slučaju pogreška parcijalne aritmetičke sredine ima svoj maksimu m (pozitivan ili negativan). Analogno izrazu pod (12) može da se postavi također izraz ,x-X — X= 0 (16) koji već na prvi pogled veli, da je pogreška totalne aritmetičke sredine svakako jednaka nuli. Naprotiv pogreška parcijaln e aritmetičke sredine [pod (15)] može samo sasvim izuzetno da bude jednaka nuli. Inače nam ona ostaje još i sasvim nepoznata, doklegod eventualno ne kubišemo sv a stabla sastojine. No ako je ovo učinjeno, onda u sastojinsko-kubikacionom rezultatu ni nema uopće nikakove pogreške, koja bi mogla da se pripiše pogrešnomizboru primjernih stabala. Pogreška parcijalne aritmetičke sredine, u ozbiljno m svome iznosu, izlazi dakle s praktičnog gledišta kao neustanovljiva . No ako i ne možemo da ustanovimo ba š z b i 1 j a n njezin iznos, možemo ipak da joj približno ustanovimo bar iznos srednje mogući, t. j. 576 |