DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1937 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Pomnožimo sada redom sve vjerojatnosti pod (20) sa pripadnim epsilonskim iznosima, dakle: ft fi = jf Li a 2 f2 .. E´ (21) Pi — n N e. Svaki od ovih izraza predstavlja matematičku nadu za pojedini od navedenih epsilonskih iznosa. Sumiramo li sve ove matematičke nade, dobit ćemo izraz _ ., L, 4- ., .. -f- -f-.. Er { .* N "´ t. j . aritmetičku sredinu od svih u sastojini uopć e mogući h pojedinačnih pogrešaka. Samo u toj sredini ne dolaz i svaka od tih pogrešaka z a s e b i c e, već su (u smislu izlaganja kod jednadžbi (10) i (11)) sve one pogreške, koje padaju u povoljan interval i (= 1,2,.... r), sabrane u jednom jedinom izrazu n; et. Drugim riječima (a u analogiji sa jednadžbom (15)) izraz pod (22) nije ništa drugo, već pogreška totalne aritmetičke sredine, za koju nam jednadžba (16) veli, da mora svakako da bude jednaka nuli. Svaka od pojedinačnih vjerojatnosti pod (20) govori ponešto (više ili manje) u prilog pojedinoj od spomenutih mogućnosti, t. j . da je pogreška prve opservacije pala u prvi, dotično u drugi, dotično u r-*1 interval. No sigurno je međutim, da je ta pogreška svakako pala ma u koj i od dotičnih r intervala. Kao što znamo, ta sigurnost označuje se jednadžbom P= Pi ~\-Pi + ´ +ft = ! | «i -f-.2 + -|-.. __ -, ( ("^) —N~ I koja nalazi svoju potvrdu u jednadžbi (10). Ako sada na isti način izvedemo i drug u sastojinsko-kubikacionu opservaciju, onda će izrazi pod (20) predstavljati ujedno vjerojatnost, da je pogreška ov e drug e opservacije (uzeta sama za sebe) pala u jedan od spomenutih intervala. No kako sad stoji stvar sa obj e pogreške uzete zajedno? Uz izvjestan uslov lako je moguće, da obj e te pogreške padnu u jedan te isti interval. Isto je tako lako, pa još i lakše, da svaka od njih padne u drug i interval. Jednostavnosti radi mi ćemo uzeti, da intervala (bez obzira na predznake) ima u cijeloj sastojini svega samo 4, dakle da je: r = 4 (24) 579 |