DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1937 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST GOD. 61. OKTOBAR—NOVEMBAR i937. lng. ILIJA LONČAR (ZAGREB): NEŠTO O PROREDAMA (QUELQUE CHOSE SUR LES ÉCLAIRCIES) Uslijed pojačanog iskorištavanja u mnogim dijelovima naše države starih je sastojina sve manje, a u nekim su predjelima već davno u prošlosti iskorištene, pa stanje, koje tako nastaje, traži, da se pitanju proreda posvećuje sve više pažnje. Dok na jednoj strani starih zaliha nestaje, na drugoj strani potreba na ogrijevnom i građevnom drvu biva sve veća il postepeno dolazimo do stanja, da će se ta potreba u glavnom i kroz dugo vremena moći samo proredama podmirivati. Ovo naročito vrijedi za lokalnu potrebu, potrebu žiteljstva, koje stanuje u blizini šuma. Proredama je najvažniji cilj njega sastojina. Mogućnost unovčenja prorednog materijala od velike je važnosti za tu njegu, jer bi inače, u našim skromnim prilikama, o njezi malo gdje moglo biti govora. Kod rasprave ovog predmeta imamo pred očima u prvom redu prilike u području zagrebačke direkcije šuma, gdje su u posljednjim godinama izdane ove proredne drvne mase: 1929 godine 34.000 m3 1930 „ 46.000 „ 1931 „ 82.000 „ 1932 „ 97.000 „ 1933 „ 114.000 „ 1934 „ 138.000 „ 1935/36 „ 149.000 „ Vidimo da su se u 7 godina prihodi od proreda više nego početverostručili. Prema stanju sastojina može se očekivati, da u glavnom ovi prihodi neće ni u buduće biti prosječno manji od maksimalnog već postignutog iznosa. Naprotiv, možemo se nadati i stalnom, laganom porastu tih prihoda kao posljedici nestajanja starih zaliha i povećanju potreba. Ta okolnost sili potrošače da idu za prorednim drvom i u one udaljenije predjele, u koje nijesu prije zalazili. Ima međutim još nešto, što je od upliva na veličinu prorednog materijala, a to je i sam način provedbe rada oko prorede. Kako nam je poznato, prorede se mogu 557 |