DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1937 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Ali pri kubisanju sastojine s pomoću konkretnih primjernih stabala broj uopće mogućih opservacija ograničen je ukupnim brojem stabala u sastojim, a ovaj opet može da se giblje samo u granicama posve konačnim. Za slučajeve ovakovih opservacija može dakle da važi kao ispravna samo formula (62).* * .. Sad nastaje pitanje, za kolik o je u ovakovim slučajevima formula (62) ispravni ja od Gaussov e formule? Ili drugim riječima, kolika je diferencij a između rezultata tih dviju formula? Već na prvi pogled vidi se, da se rezultati tih formula pri konstantnom N (t. j . u jednoj te istoj sastojim) razlikuju to jače, što je veći broj primjernih stabala («). Pri n = 1 formula (62) potpuno se poklapa sa formulom Gaussovom. No u tom slučaju ne može uopće ni da se govori o kakvoj bilo pogreški aritmetičke sredine, jer aritmetičke sredine u ovakovom slučaju uopće ni nema. Mora dakle n da bude veće od 1 i u tom slučaju diferencija između obiju formula raste zajedno sa tim brojem. Nas međutim ne interesuje ovdje baš apsolutn i iznos ove diferencije, t. j . __ .. N — n .*n N — 1 n = i^r{l-i) Više može da nas ovdje interesuje relativni ili procentualn i iznos te diferencije, koji izlazi iz proporcije N-n .Jg. (65) 100 N — 1 n ô te glasi: p. = 100 d . W~ . (66) Ako se izraz pod (64) uvrsti ovamo, dobit ćemo kraćenjem izraz: 100 (w - i) ,fi7. Procentualn i iznos diferencije raste dakle zajedno sa brojem primjernih stabala jač e nego apsolutn i iznos. On naime raste ne * Naknadna pripomena. Po Langsaeteru imao bi u formuli (62) na mjesto N — », .. — » . . . , izraza —r: da stoji izraz .^ Neispravnost ovoga izraza izlazi vec sama po sebi. Langsaeter uopće nije ni postavio ovaj izraz na osnovi izvođenja. On ga je, kao što to i sam ističe, jednostavno preuzeo iz spomenute Czuberov c knjige, gdje je taj izraz tkao sastavni dio jedne formule sasvim različite od moje formule (62) i koja se ujedno tiče jednog problema sasvim različitog od problema skopčanog sa spomenutom mojom formulom] napisan slovima No i ovaj a Czubcro v izraz, kao što to jasno izlazi iz spomenute Czuberov c knjige, predstavlja samo približnost, a ne punu točnost. 590 |