DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1937 str. 4 <-- 4 --> PDF |
provesti i provode se na razne načine. Sigurno je, da svi ti razni načini ne mogu u uzgoju šume imati za posljedicu jednak gospodarski uspjeh. Cilj prorede kao uzgojnog rada jeste, da se putem povremenih zahvata u sastojine prirodna borba stabala neke sastojine pomogne u smjeru, kako bi se uz odabrani turnus uzgojila što vrednija i što veća drvna masa, da nam na taj način gospodarstvo odbaci što veću korist, odnosno da bude što rentabilnije. To je ujedno i cilj našeg gospodarenja. Naročito je važno odabiranje stabala u kvalitativnom pogledu. Lako je naime pojmiti, da nije svejedno, imamo li na jedinici površine jednaku drvnu masu, ali vrlo različite kvalitete ili, da bude stvar još jasnija, imamo li sastojinu zrelu za sječu, ali samo za ogrjev sposobnu ili pak sastojinu jednake mase, ali sa velikim procentom tehničkog drva. S obzirom na postizanje što veće i vrednije mase nije svejedno ni to, imamo li zdrava i u pogledu prirasta sposobna stabla ili pak stabla bolesna, defektna i slabe životne sposobnosti. Prije nego se pristupi samom radu oko proreda, moramo svakako biti na čistu sa ciljem, koji u uzgojnom pogledu želimo i trebamo postići. Da se tome željenom cilju što bolje približimo, moramo biti na čistu i sa zahtjevima staništa u pogledu pojedinih vrsti drva, a i sa vrijednošću onih vrsta, koje želimo uzgajati. Premda se cijene drva znatno mijenjaju, te se više puta traže uz vrlo povoljne cijene neke vrste, koje do nedavna nisu bile uopće tražene (na pr. joha), ipak ostaju kao vrijedne i u buduće one, koje su si osigurale ugled u prošlosti. Svakako će nam biti cilj da uzgajamo vrednije vrsti, ako njihovom uzgoju stanišne prilike odgovaraju. Uzalud bismo forsirali na nekom staništu onu vrst, koju smatramo najvrednijom, ako to stanište njoj ne odgovara. Mogli bismo u tom slučaju postići samo toliko, da ta vrsta silom prilika tamo vegetira, ali neće biti niti otporna proti raznim uplivima, niti će dat one Sortimente koje želimo. Tako bismo na pr. hrast kitnjak uzalud kušali naseliti u dubokim hladnim dolinama, jer bismo ga tu teško branili od graba i bukve, a konac našeg uzgoja bio bi, da bismo dobili stabla u glavnom sposobna za ogrjev, dok bismo protiv graba, bukve i johe vodili jednu jalovu uzgojnu borbu, koja bi za našu ekonomiju svršila sa deficitom. Zato ćemo na raznim staništima dati prednost raznim vrstama i to onima, koje mogu na njima pokazati maksimalan gospodarski uspjeh. Tako će, recimo, i grab i joha biti važni u dolinama, osobito onima, gdje su česti kasni mrazovi. Međutim ako se ove vrste jave u većoj množini na višim položajima, među drugim vrstama, kao što to običaje grab, koji često u nekim predjelima ugrožava bukvu i hrast na njihovim povoljnim staništima, onda naša odluka u pogledu favoriziranja kod proreda mora da padne u korist bukve, odnosno hrasta, te ćemo na pr. grab za volju pomenutih vrsta potiskivati. Izložićemo u kratko, kako se vrše radovi oko proreda u području zagrebačke direkcije šuma. Sastojine, koje ovdje dolaze u obzir, stare su u glavnom 30 i više godina. Dakle na njihov postanak mi nismo imali nikakova upliva. Svakako i u prvom redu kod samog rada oko njege mora se uvažiti stvarno stanje svake pojedine sastojine, šta više i unutar sastojine stanje svake pojedine grupe, skupine stabala. Nikako se ne može propisati unaorijed neki sigurni recept, po kojem bi se imao rad provesti, već se za svaki 558 |