DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 10-11/1937 str. 40     <-- 40 -->        PDF

a odovud napokon poznati već izraz:


(.8>


.1=4^.´3^


Tako dakle formula (62) rezultira i na ovaj mnogo kraći, a ipak
posve precizni način.


2.
Još nešto moram ovdje da napomenem. Sva dosadanja razmatranja,
pa i u pogledu spomenute G a u s s o v e formule (63), osnivaju se na supoziciji,
da se primjerna stabla biraju sasvim na slijepo, t. j. bez
i k a k o v a obzira na dimenzije sastojinskog srednjeg
stabla . Kao posljedica toga izlazi za srednju kvadratnu pogrešku pojedine
opservacije formula (40), koja se (kao što vidjesmo) odnosi na
sve u sastojini uopće moguće epsilonske iznose, pa dakle i na
iznose sasvim ekstremne. U najdetaljnijem obliku glasi ta formula:


L|8 + V+.... + 4


´ — JV


Međutim, kao što je poznate, primjerna stabla, koja imaju da budu št o
bolj i reprezentanti sastojine, izabiru se na osnovi dimenzija određenih
unaprijed za sastojinsko srednje stablo. Tu dakle n e m o ž e da se desi
dosad izričito dopuštena mogućnost, da za primjerno stablo
bude izabrano i stablo sa najvećom kao i stablo sa najmanjom
u sastojini zastupanom drvnom masom. Moglo bi ovo da se desi samo
u slučaju, kad bi sv a stabla sastojine bila upotrijebljena kao primjerna
stabla, što je međutim praktički isključeno.


Kad se dakle za primjerna stabla izabiru samo približn o
srednja stabla, onda se i učinjene opservacione pogreški


e


giblju faktično u dalek o uži m granicama, nego što su granice, o ko
jima smo dosad vodili računa.


Neka se sad kvadratna suma tih faktično učinjenih opservacionih
pogrešaka podijeli sa ukupnim njihovim brojem (n). U tom
slučaju iznos, koji otud izlazi, t. j .


L12 L.2-^


//»= + ^en
(82)


p


n


mora da bude dalek o manj i od iznosa, koji bi odgovarao formuli


(81)
dotično (40).
Ova činjenica može u neku ruku da se demonstrira analitički m
putem.
H e 1 m e r t u svome djelu »Die Ausgleichungsrechnung nach der
Methode der kleinsten Quadrate« (str. 13, 22, 31) navodi pored spomenute
Gaussov e vjerojatnosne funkcije još funkciju


*®=.*-4.)
(8B)


koja prema Gaussovo j funkciji ima jednu sasvim izrazitu razliku.
Prema Gaussovo j funkciji može naime pogreška mjerenja (kao što


594