DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1937 str. 45 <-- 45 --> PDF |
SAOPĆENJA ZAKLJUČCI II. MEĐUNARODNOG ŠUMARSKOG KONGRESA ODRŽANOG U BUDIMPEŠTI U SEPTEMBRU 1936. GODINE. Na prvom međunarodnom šumarskom kongresu, ikoji je održan 1926. godine u Rimu, izražena je želja, da se ovakvi kongresi češće održavaju i ovlašten je Međunarodni institut za agrikulturu u Rimu, da se brine za ostvarenje ove želje. Prošlo je međutim punih deset godina, dok je došlo do saziva novog kongresa u septembru 1936 g. u Budimpešti. Nisu nam poznati razlozi ovom zakašnjenju; biće da su u vezi sa sličnim poteškoćama, koje su stajale na putu i kod provedbe raznih zaključaka ovog kongresa, a o kojima nam opširnije govori jedan izvještaj ovog Instituta, predan učesnicima II. kongresa.1 Ovaj izveštaj daje interesantan prikaz o međunarodnoj šumarskoj solidarnosti, pa ćemo iz toga izveštaja izvaditi nekoliko navoda, koji će biti od važnosti za oeenjivanje i shvaćanje rada budimpeštanskog kongresa;. Prvi međunarodni šum. kongres sastao se pod istom egidom kao i drugi: »da se pomoću međunarodne saradnje osigura izvesna ravnoteža između proizvodnje i potrošnje drveta i da se raspravljaju druga važna pitanja, koja su u vezi sa napretkom šumske proizvodnje, trgovine i industrije«. Kada je prva sekcija kongresa u Rimu pod predsedništvom lorda Lowata konstatovala očajno stanje statistike u šumskoj privredi, koja bi zapravo trebala da dade osnovicu za proučavanje spomenute ravnoteže između proizvodnje i potrošnje drveta, pa prema tome i za međunarodnu saradnju, zaključeno je da se pri Međunarodnom institutu u Rimu osnuje samostalan bir o za međunarodnu šum. statistiku. Troškovi toga biroa procenjeni su na jedan milion lira, ali se docnije uvidelo, da se može početi rad i sa 500.000 lira. Tu sumu trebalo je da osiguraju sve zainteresovane zemlje. Šta se međutim dogodilo? Samo devet zemalja odazvalo se pozivu ovog instituta (Belgija, Cireneika, Kolumbija, Egipat, Finska, Mađarska, Italija, Poljska i Švajcarska) stavivši na dispoziciju svotu od 70.000 dinara, dakle jedva sedmi deo potrebne svote. Docnije se odazvala još Francuska i Rumunija, ali je sve to bilo premalo, da se stavi u pokret jedan institut onih razmera, kako je to zamišljeno na prvom međunarodnom šum. kongresu. Kraj takvog stanja stvari Međunarodni institut za poljoprivredu odlučio je, da vlastitim sredstvima i sa spomenutom pripomoći pojedinih zemalja pristupi realizovanju želja prvog šum. kongresa i mesto nameravanog samostalnog instituta osnovana je sekcija međunarodnog instituta za poljoprivred u u Rimu . Ova sekcija započinje rad, koji se razvijao u daleko skromnijim razmerama, nego je bilo zamišljeno, služeći se u glavnom anketama, prikupljajući dokumentaciju iz pojedinih zemalja, izrađujući metodiku rada2 i publikujući materijal 1 Institut International d´Agriculture, L´activité de la Section de Sylviculture de l´Institut International d´Agriculture (Rome) et les voeux, résolutions et recommandations du Ier Congres International de Sylviculture (Rome 1926). Rome, 1936. 2 U pogledu glavnog zadatka, izrade međunarodne šumarske statistike, novi institut se ograničio na prerađivanje i sređivanje materijala sakupljenog u pojedinim zemljama i na proučavanje metodike rada. God. 1932 publikuje šum. statistiku za 31 zemlju, 1933 prvi Godišnjak međunar. šum. statistike, a 1937 i drugi Godišnjak , koji sadrži važne stat. podatke za 90 zemalja. Osim toga stupa u kontakt sa Med un aro d. institutom za statistiku i s njime u zajednici obrazuje mešovitu komisiju, koja je sastavila svoj projekat za izradu međunar. šumarske statistike. Ovaj projekat, zajedno sa definicijama pojmova i klasifikacijom, prihvatio je međunar. statistički kongres, održan u Ateni u oktobru 1936. Ovako prihvaćen program rada poslan je pojedinim državama na prihvat. 599 |