DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1937 str. 5 <-- 5 --> PDF |
rad oko proreda uvjetuje prethodno upoznanje sastojine, kojom zgodom treba uočiti glavne nedostatke za njezin skladan i uspješan razvoj. Za velik dio naših sastojina može se reći da su obilovale izdancima iz panja raznih vrsta drva, naročito graba, zatim stablima lošeg predrasta, u glavnom bukve. Taj se predrast često raskrošnjao tako, da je ispod sebe ugušio i oko sebe potisnuo sav vredniji mladik iz sjemena. Nadalje, našlo se mnogo zaostalih starih stabala, većinom loše kvalitete, koja svojedobno nisu bila unovčena ili su po kupcu bila napuštena i ostala neposječena. Ova su također razvila velike krošnje, jer su decenijima za to imala povoljnu priliku. Osim toga bilo je gdje više gdje manje mekih vrsta: topole, breze, ive, pa divljeg voća, od kojega je najčešća trešnja. Odnosna staništa pripadaju u glavnom hrastu kitnjaku i bukvi, zatim lužnjaku, a leže na terenima počevši od tipičnog nizinskog pa sve do sredogorskog. Velik udio u mladim sastojinama ima grab i može se reći, da je taj udio veći od onoga, što ga je imao nekad u starim sastojinama. Ta je pojava obično posljedica loše provedenih bukovih oplodnih sječa, posljedica jakih progala i iskorištavanja u brzom tempu, u kratkom oplodnom razdoblju, u kojem bukva ili nije dospjela ili nije mogla da zasije površinu, dok grab to čini skoro svake godine. Naravski da tu dolazi u obzir i veća osjetljivost bukovih biljčica. Struktura odnosnih sastojina je prema navedenom vrlo raznolika, te se često slika mijenja tako reći na svakom koraku. Ono idealno stanje, koje si možemo zamisliti na pojedinim staništima, obično je u većoj ili manjoj mjeri poremećeno, katkad čak i toliko, da više niti najsmišljenijim uzgojnim mjerama kod proreda ne možemo doći do onakove strukture sastojine, kakova bi odgovarala uzgojnim i gospodarskim zahtjevima. Naravski da se u takovim slučajevima neće na odnosnim površinama moću da postigne niti povoljan gospodarski uspjeh. Što su sastojine mlade i gušće i što je više vrsti drva zastupano u njima, to lakše možemo iz njih formirati ono što želimo i što bolje od govara cilju gospodarenja. U našem slučaju imamo posla i sa sastojinama, u kojima su već davno, kroz desetke godina, vršene prorede, pa uz dobro njegovane nade se i takovih, koje nikako ne zadovoljavaju, a to u glavnom radi toga, što je u njima mnogo starih zaostalih stabala predrasta i izdanaka iz panja, dok sitno iz sjemena manjka, jer je kod sitnih proreda ili šumskom štetom uklonjeno. Uvaživ ovakovu strukturu sastojina odabrali smo glavne smjer nice za njegu, a te su, da ćemo u prvom redu i postepeno uklanjati ona jača stabla, makar kojoj vrsti drva pripadala, koja nisu za uzgoj spo sobna, ako smetaju vrednijim stablima. Osim nekih vrsta spadaju među ova stabla još i ona iz predrasta, naročito bukve, zatim izdanci iz panja i žila osobito graba, te zaostala stara krošnjata stabla hrasta, bukve itd. U kojoj sastojini ima od pomenutih stabala veća količina, ne vrši se pro reda, dok se ne obavi prije čišćenje od njih, a u koliko je takovih sta bala malo, ne vrši se proreda samo u njihovoj neposrednoj blizini. Kako je bukov predrast često, a stara stabla uvijek krošnjata, to se ova u području nekih šumskih uprava (Sokolovac, Draganac, Pito maca) obaraju tek nakon prethodnog okresivanja, čime se šteta u okol 559 |