DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1937 str. 63     <-- 63 -->        PDF

Kako je i u samom naslovu navedeno, ovaj svezak sadrži statistiku za Evropu
i za SSSR, a uređen je ovim sistemom: I. Skupni pregledi: A) statistike šuma, B) statistike
trgovine drvom; ova potonja s obzirom na a) Sortimente i b) na pojedine države.


II. Detaljni pregledi imaju istu razdiobu, a ovi su i osnov za skupne. Statistikom šuma
obuhvaćeni su podaci: a) o površini šuma u apsolutnom i relativnom iznosu, te po
glavi stanovništva za odnosne države; to) o razdiobi šuma prema kategoriji vlasništva
(državne i krunske, zajedničke i šume pojedinaca); c) o razdiobi iprema vrsti sastojina
(četinjače, listače i mješovite); d) o masi na panju; e) o godišnjem prirastu; f) o produkciji
po fortimentima (tehničko i ogrijevno); g) o produkciji po vrsti drveća (četinjače
i listače). Statistika trgovine drvom u odsjeku po sortimentima iznosi podatke
uvoza i izvoza drveta razvrstana u 22 sortimenta, a u odsjeku s obzirom na države
za 28 evropskih država. Svi su ovi podaci izneseni za 1930.—1934. god. prema objavljenim
statistikama, a za 1935. god. približno prema procjeni podataka, koji su stajali
na raspolaganje.
Prema ovoj statistici Evropa (bez SSSR) posjeduje 172 milijuna ha šuma, zauzimajući
od 1,41% (Slobodna Irska) do 73,5% (Finska) od cjelokupne površine, odnosno
od 0,03 ha (Engleska) do 6,72 ha (Finska) po jednom stanovniku odnosne države. Jugoslavija
je zastupana podacima iz 1935. god. sa 7,641.700 ha površine šuma (30,6% površine,
a sa 0,52 ha po stanovniku). SSSR u svom evropskom dijelu ima 140 milijuna
ha površine pod šumom, dok šumskog zemljišta (baruština, neproduktivnog tla i si.)
ima daljnjih 90 mil. ha. U njenom azijskom dijelu postoji odnos 315:410 milijuna hektara.
U evropskoj Rusiji površina pod šumom iznosi 23% ili 1,1 ha po stanovniku, a uključivši
i azijski dio 21% ili 2,8 ha po stanovniku.


Izuzev SSSR, državni šumski posjed najjače je zastupan . Albaniji (92%), Grčkoj
(69%), te u baltičkim poslijeratnim državama (Litva i dr.). Privatni posjed najjače
je zastupan u Engleskoj, Nizozemskoj i Norveškoj i to sa 80—90%, zatim u Austriji,
Mađarskoj i Švedskoj sa 70—80%, a u Francuskoj, Poljskoj, Italiji i Čeho-Slovačkoj
sa 60—70%. U zajedničkim šumama prednjači Švicarska sa 67,7% i Bugarska sa 58,8%.
Jugoslavija je za 1935. god. zastupana ovim podacima: 37,5% državnih, 28,9% zajedničkih
i 33,6% privatnih.


Iznositi redosljed država izvoznica značilo toi prepisivanje cijelih stranica knjige,
pa se ograničavamo na podatke o sortimentima. Tako kao uvozni sortimenti (uzevši
u obzir cjelokupnu Evropu sa SSSR) dominiraju: oblovina, egzote i taninsko drvo, a
kao izvozni jamsko drvo, sanduci i tesana grada. Relativno uzevši, velik je eksport
bačvarske robe. Ljušteno drvo (furniri, šperploče) u vremenu od 1930. do 1932. izvozni
je sortimenat, a od 1933. do 1935. uvozni. I u izvoznoj i u uvoznoj stavci u stalnom je
porastu (od 217 na 439 hiljada tona uvoza i od 254 na 417 hiljada tona izvoza). Analognu
sliku daje i celulozno drvo: od 1930. do 1932. god. izvozni sortimenat, a od 1932.
do 1935. god. uvozni uz prosjek 2,5 i 3,8 milijona tona izvoza, a 2,8 i 3,6 milijona tona
uvoza.


Dok skupni pregledi daju opću sliku, detaljni mogu zadovoljiti daljnje potrebe
pri proučavanju šumarstva u Evropi, kao i kretanje drvne trgovine pojedinih država


Congres International de Sylviculture, Rome 25. IV. — 5. V. 1926. (4000 str., 300 L. it.
Na ovom kongresu aktivno je u programatskoj sekciji učestvovao prof. Dr. Ugrenović);
3) Enquete internationale sur la standardisation de la mesure du bois et sur les différents
modes de vente du bois (1930. god., 156 str., 10 L. it.); 4) Plans d´aménagement
des forets: Instructions officielles, applications pratiques — Ier Volume: Belgique,
France, Hongrie, Suisse, Province de Québec, Canada (1932. god., 250 str., 20 L. it.);
5) Enquete internationale sur les incendies des forets (1933. god., 457. str., 20 L. it.);
6) Protection des forets et des cultures agricoles contre le vent (1933. g., 264 str.
20 L. it.). Kod narudžbe treba dodati 10% za otpremne troškove i poštarinu.


617