DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1937 str. 7 <-- 7 --> PDF |
bez utjecaja stručnjaka, poznato je. Tako na pr. biva to uslijed snjegolomâ, koji su naročito česti u gustim mladićima, gdje se katkad cijele skupine mladika saviju ili i skrše. Time okolna stabla dobivaju na prostoru. Isto to nastaje, ako se slome samo pojedina jača stabla ili ih vihor izvali, pretrgne i t. d. Tko je pratio posljedice tih pojava, mogao se lako uvjeriti, da je za koju godinu mlada sastojina izgledala kao da joj se nije ništa dogodilo, naime sklop je opet postao potpun. Pa kad ovakovi prirodni prekidi sklopa, koji nemaju u vidu stručne obzire, prolaze u mnogo slučajeva (izuzev teže i katastrofalne slučajeve) bez štetnih posljedica, a ispitivanjem bi se često mogla utvrditi i korisnost, kako da se onda ne bi mogao sklop prekidati uz smišljen stručni rad. Kako sam već somenuo, uklanjali smo kod proreda u prvom redu jača, za uzgoj nesposobna ili manje sposobna stabla. Toga držali smo se ne samo u proredama najmlađih sastojina (do 30 godina), već i sastojina srednjedobnih. Rečeno je, da je uspjeh njege veći, ako se krošnjata stabla loše kvalitete odstranjuju ranije, dok još nisu propala potisnuta i stiješnjena stabalca oko njih i ispod njih. Međutim u koliko njega na ovakav način i nije obavljena već ranije, neće to smetati da ju ovako obavimo kasnije, moguće poslije 40, 50 ili više godina starosti, dakle maka r kada , ako znamo da ćemo time sastojinu unaprijediti, odnosno da ćemo pomoći u razvoju vrednijim stablima. Da se i u kasnijoj dobi sastojine može postići lijep uspjeh, imali smo dosta prilike uvjeriti se. Tako su u području šumske uprave u Sokolovcu mnogi mladici u starosti iznad 30 godina bili puni krošnjatog bukovog predrasta. Da smo bili stali na stanovište da se sklop poslije 30 godine ne smije prekidati, morali bismo bili ostaviti sav taj predrast, te ga i dalje podržavati. Međutim se nismo držali toga pravila, već smo postepeno, tokom desetak godina, sistematski taj predrast uklanjali, a uklanjamo ga i danas, uz prethodno kresanje i bez kresanja, te se može reći, da na velikim površinama loš predrast danas već spada u rijetkost. U tome vremenu okresane su tisuće krošnjatih stabala u mnogim sastojinama raznih starosti. Ima međutim nekih sastojina, u kojima se neće moći ukloniti sav predrast, jer ne smeta ničem vrednijem. U koliko se ovaj neće moći uzgojnim mjerama znatno popraviti, lako će se kod revizije privrednog plana propisati za ranije iskori´štenje. Pod uplivom navedenog rada mnoge su se sastojine skroz izmijenile i pokazuju sasvim drugu sliku, no što su je prije pokazivale. Samo mnoštvo crnih, debelih i trulih panjeva odaje mjesto, gdje su ta stabla stajala, dok u krošnjama tomu ili nema ili jedva ima traga tamo gdje je vađenje obavljeno pred 5 i više godina. Naravski da se je u vezi sa takovim radom ponegdje javio korov, ali taj ne smeta ničemu i opet ga nakon nekoliko godina nestaje. Smiješna je doduše veća bojazan nekih stručnjaka od malo korova, nego od krošnjatih stabala, kada se uvaži, da je u odraslim sastojinama šteta od korova neznatna prama šteti, koju uzrokuju krošnjata stabla. Griješi se svagdje gdje se ovakovi radovi odgađaju i gdjegod se sitna proreda vrši prije nego što su iz sastojine uklonjena jača, za uzgoj nesposobna stabla. Naravski da je šteta još veća, ako se uopće ne misli na vađenje pomenutih stabala, jer odnosne sastojine gube i u kvalitativnom i kvantitativnom pogledu. Tako se ostavljanjem izdanaka iz panja katkad nesvjesno pretvara visoka šuma, odnosno pojedini njeni 561 |