DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1937 str. 8 <-- 8 --> PDF |
dijelovi, u nisku, a kad se uoči da na pr. izdanci iz panja nikad ne mogu dati vredniji materijal, a i prirast im kasnije stagnira, jasna je štetnost ovakovog rada. Uklanjanje sitnog podstojnog materijala, osobito onog koji jedva ima kakovu vrijednost za kupca, nije nam zadavalo nikakovu brigu, naprotiv, taj materijal svuda štedimo i išli smo za tim da se podstojna i stiješnjena sastojina, odnosno njezin znatan dio, održi gdje je god moguće. Iz ovog dijela sastojine uklanjaju se većinom samo stabla, koja ili smetaju (žuljaju susjedna) ili se suše ili su u gustim skupinama, pa ih proređujemo. Taj dio sastojine od velike je važnosti sa gledišta dalnjeg uzgoja. Svojim krošnjama ne smeta dominirajućim, vrednijim stablima, a u slučaju ako se uklone pomenuta jača stabla ova sitna brzo zatvore nastale rupe, čime se prirast sastojine pojačava. Ovaj materijal osim toga omogućuje elastičniji rad u proredama, jer se lakše mogu odabirati ona stabla između dominirajućih, koja su za uzgoj podesnija. U slučaju da uslijed kakova kalamiteta dominirajuća stabla u manjoj ili većoj mjeri stradaju, nadomjeste ih podstojna i stiješnjena, a preostala dominirajuća nalaze u njima potporu, čime se posljedice štete ublaže. U onim mladim i srednjedobnim sastojinama, u kojima nema ili nema mnogo predrasta i izdanaka iz panja, nalazimo medu dominirajućim stablima takovih, koja imaju stanovite greške, radi kojih su za uzgoj manje sposobna od susjednih i koja svojom krošnjom smetaju susjedima. U prvom redu ta stabla treba postepeno uklanjati. Samo tako će se omogućiti valjan razvoj onim stablima, koja su za uzgoj sposobnija. A i od onih, koja su jednako sposobna, ali gusta i krošnje im se ne mogu razvijati, vadimo pojedina, kako bi ona koja ostaju bolje ojačala. Ovakovim načinom proređivanja obično se dobiju velike mase prorednog materijala, što je i prirodno kad se zna, da se vade mnoga jača stabla. Broj izvađenih stabala je međutim znatno manji nego kod cnog načina gdje se odstranjuju samo podstojna i stiješnjena stabla. Dakle u prvom slučaju malen broj stabala daje veliku masu, a u drugom velik broj malu masu ili, u našem slučaju, sastojina nakon prorede sadrži razmjerno mnogo veći broj stabala, koja primiv više svjetla više i prirašćuju. U zemljama sa naprednim šumskim gospodarstvom, koje od nas leže sjevernije, prihodi od proreda u kvantitativnom pogledu se izjednačuju sa glavnim prihodom, a negdje ga i nadmašuju. Kako kod nas stvar stoji, ne bi se mogli sa sigurnošću očitovati, jer nemamo za to dosta stvarnih podataka. Međutim, uvaživ još povoljan geografski položaj i klimatske prilike, možemo očekivati da prihodi od proreda u svim onim šumama, gdje je moguće intenzivno gospodarenje, neće ili neće mnogo zaostati za prihodom u zemljama sa naprednim proredama. Naše povoljnije vegetacione prilike omogućuju kod. nas veći prirast, pa i veću produkciju drvne mase, a time bismo naravski morali očekivati i veće proredne prihode. Međutim naše prilike u pogledu čuvarskog personala kao i u pogledu šumskih šteta nepovoljne su osobito u posljednje vrijeme i ako ostanu ovakove, imati će svakako negativan upliv na visinu tih prihoda. Kod naših proreda naročita nam je briga da grab potisnemo sa dominirajućeg položaja tamo, gdje si je osigurao veći i jači udio u sastojim, nego li mu pripada. On često tvori čiste skupine, u kojima je 562 |