DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1937 str. 14     <-- 14 -->        PDF

se na üzvesnom međusobnom odstojanju, naprimer na svaka 3 metra,
ostavi po jedna stobljika nepotsečena, ona se razvija u drvo i relativno
brzo daje plod.


, Ima i mnogo drugih vrsta, koje ulaze u obzir za stvaranje žive
ograde. Žive ograde pored svoje direktne uloge veoma su važne kao
vetrobrani. Zato je najbolja ona vrsta, koja daje mnogo lišća i gusto
sklopljene grane. Na svakoj kulturi treba stvarati pored živih ograda i
vetrobrane pruge od istih odnosno od najboljih vrsta, koje ovde stvaraju
živu ogradu. Naročito važi to za položaje sa jakim vjetrovima.
Ovakve vetrobrane pruge zadržavaju sneg i ´vlagu, smanjuju snagu
vetra, a pored toga mogu služiti kao međe za pojedine parcele, čime se
stvara lak pregled i nadzor nad kulturama.


3. Obrada zemljišta neophodan je i bitan uslov za svako uspešno
pošumljavanje krša i goleti, naročito za brzo podizanje sastojina, ali je
ujedno i najskuplji element pri uzgajanju šuma. Svakako ovde postoji
jedan minimum obrade, pri kojem se koliko toliko osigurava život sadnica.
Mora se uzeti u obzir, da uvek važi princip: koliko dajemo, toliko
i dobivamo, jer opstanak biljke, njen razvitak, prirast, u prvom redu
zavisi od nege, a to je obrada tla. Najbolji je i najintenzivniji način obrade
zemljišta totalno prekopavanje, riljanje, odnosno duboko oranje
(gde je moguće) celokupne površine i to u jesen. Mnogo slabiji rezultati
postignu se delimičnom obradom, u koju spadaju u glavnom: jame
sa manjim ili većim prečnikom, pruge, a na strmim nagibima vodoravni
jarci, jame u šahu, brazde i kvazi-vodoravne pruge. Na svaki
način potrebno je, naročito prve godine, prekopavanje i prašenje u cilju
sačuvanja vlage, asimilacije azota iz vazduha i aeracije zemlje. Jedino
na ovaj način moguće je uspešno se boriti sa sušom i drugim opasnostima,
koje prete životu mlade biljke.
Kao glavni razlog neuspeha u pošumljavanju navodi se suša. Izgledalo
bi prema tome, da se nalazimo u nekom pustinjskom području
sa nedovoljnom količinom godišnjih taloga. Međutim to nije tako. Skoro
svuda imamo dosta oborina i to čak iznad normale potrebne za opstanak
kultura. U južnoj Srbiji i Bosni srednji je godišnji talog iznad 900 m/m,
u Zetskoj banovini i na Primorju mnogo više od 1000 m/m. Vlage ima
dovoljno, samo je treba umeti raspodeliti i sačuvati. A to možemo
učiniti prašenjem. Idealno bi bilo prašenje posle svake kiše. Što je
manji broj prašenja, to je manji uspeh. Prašenje mestimično obrađenih
površina takođe će dati slabije rezultate. Detaljno o ulozi i značenju
prašenja navedeno je u mnogobrojnim člancima g. inž. Španovic a
u »Šum. Listu«.


4. Đubrenje, odnosno unošenje hranljivih sastojaka u zemlju, jedan
je od moćnih faktora u brzom podizanju šuma. Ovo je intenzivan,
ali i skup način negovanja, pošto unošenje dubriva zahteva i odgovarajuću
obradu, a naročito regulisanje vlage. Pri unošenju dubriva treba
po mogućnosti üzbegavati skuplji materijal, ali ipak pre svega dolazi u
obzir stajsko đubre. Skupoća stajskog dubriva veoma varira u pojedinim
krajevima, a naročito je skup njegov transport, čija je cena mnogo
veća od cene samog dubriva. Veštačko je đubrivo u tom slučaju mnogo
jeftinije. Tako naprimer, upotreba čilske salitre, kalijeve soli ili nitrofcskala
stoji zajedno sa transportom svega od 5 do 10 para po sadnici.
632