DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1937 str. 40     <-- 40 -->        PDF

zolueije; na nju nas upućuje i zakon o šumama. Ovde u Sarajevu prilikom
osnivanja ogledne stanice ta je saradnja potpuno postignuta. Stručnjaci
agronomi Poljoprivrednog odelenja svesrdno su sarađivali, pomagali
oglednu stanicu i izvodili poljoprivredni dco radova. Bez te pomoći
i saradnje, naročito šefa otseka za poljoprivredu g. inž. D. Ljubobratića
i referenta za voćarstvo g. inž. F. Mežana, stanica možda ne bi mogla
izvesti radove.


Mi kao i svi iskreni prijatelji šumarstva nadamo se i verujemo u
potpun uspeh ove 1937. godine. U koliko je uspeh dosada postignut, njegova
je tajna jednostavna: istrajnost i ljubav prema struci. Mi šumari
nećemo moći ništa postići bez ljubavi prema šumi, bez saznanja i shvaćanja,
da imamo posla sa živim organizmima, koji (kao i mi) rađaju se
i umiru, naizmence boluju i uspevaju, a odazivaju se na ljubav i pažnju
isto tako kao i mi.


Résumé.


L´auteur fait rapport des succes obtenus au cours d´une année avec la croissance
des jeunes plants des diverses essences dans le „champ d´ essais" de Sédrénik pres de Sarajevo,
situé sous des circonstances tres mauvaises a chaque égard. Il expose la méthode
de cultivation et toutes les circonstances sous lequelles cette cultivation se déroula.


MILAN KNEŽEVIĆ (SARAJEVO):


HERCEGOVAČKI KRŠ I BOSANSKE ŠUME


(LE KARST HERTZEGOVINIEN ET LES FORETS DE BOSNIE)


Naš krš izgleda poput iznemogla i bolesna čovjeka, kome se za
oporavak traži lijeka na sve strane. 0 njemu se mnogo piše, a još više
govori, a na poboljšanju najmanje radi. Bolesniku dolazi porodica, znanci
i prijatelji, donose mu razne milošte i lijekove u želji da mu ublaže bolove
i povrate zdravlje. Priziva se i liječnik, da mu svojim znanjem
pomogne i da ga od smrti spasi. Na našem kršu ne može ni liječnik u
zvanju šumara pomoći svojim tehničkim znanjem, ako je osamljen. Ako
šumara nitko ne pomaže, onda mu je sav trud uzaludan i on neće starog
bolesnika moći spasiti. Naprotiv, mi čak vidimo, da sve sile ujedinjeno
rade na tome, da i ono malo zadnje životne snage našem bolesniku
unište.


S krša svak uzima sve što se dade odnijeti, a nitko ništa ne daje,
što je za život bilja i produkciju tla potrebno. Neupućen čovjek ne samo
da sjekirom uništava šumu, nego on u svojoj nepromišljenosti, a gonjen
bijedom i nevoljom, ide i dalje, te vadi i zadnju žilicu drvne vegetacije
i na taj način do kraja uništuje snagu i produkciju tla. A kada se gdje
pojavi stručak zelenila ili nježan izbojak bilo kakva drveta, toga odgrize
i pogazi izgladnjela stoka. K ovome se redovno pridružuju i pri


658