DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1937 str. 42 <-- 42 --> PDF |
također izgledati sasvim drugačije. Bit će bujnih pašnjaka, torovi puni pretila blaga, a polja rodna i hambari puni. Ovako teškom poslu treba i narod da doprinese žrtava, a te se sastoje u glavnom u paši i u drvarenju. U ovakve se poslove ulažu kapitali, od kojih će tek budući naraštaji, na kojima svijet ostaje, kamate brati i u blagostanju živjeti. U ovakovoj borbi udaraju pozvani vazda na dva velika neprijatelja, koji se moraju svladati, pa bilo to milom ili silom. Sve, što se dade izvesti milom, ne smije se činiti silom. Narodu treba sve pomno i lijepo razložiti, pomoći ga školom, uzornim primjerima i dobrim savjetima. Qdjegod se želi na kršu raditi, ne smije se štediti ni s čime, pa ni sa subvencijama i pomoći u novcu. Vrijedne težake treba i nagrađivati. Osim toga u tim krajevima treba olakšati i razne daće, a treba dijeliti i pomoć u naravi: na prvom mjestu u drvetu i u pašarenju. Samo na ovaj način moguće je urazumjeti našega seljaka, koji je pokoleban i ne zna danas, na koji bi način tražio pomoći da popravi svoje bijedno stanje, koje je, kako već rekosmo, ovisno na prvom mjestu o šumi i o pašnjaku. U mnogo krajeva narod je upoznao neman, koja mu s golih brda prijeti, ali ne zna, na koji način da joj se suprotstavi i kako da je ukloni. Svaki se brani u najužem opsegu vlastitih interesa, no to ne dostaje za ovako veliko djelo. Nije dovoljno, ako ponegdje seljak u ogradu uhvati i zagaji komadić krša i prevede ga kulturi. To se doduše mora pomagati i svakome priznati, ali glavna zadaća ostaje ipak zajednici i državnoj upravi. Najteža je borba sa elementarnim nepogodama, koje se svuda u opustošenim krajevima redovno pojavljuju. Tu mora čovjek suzbijati silu silom. Znanje i ustrajan rad mora da izvojuje pobjedu. Šumar i tehničar mora u to da uloži najviše truda, a država da takove pothvate izdašno pomogne novcem, bez kojega se ovakovi radovi ne dadu nigdje m zamisliti. U svim planinskim i krševitim krajevima morat će se provesti sve zaštitne mjere, kojih je syrha, da se uščuva i zaštiti tlo u šumi i na pašnjacima, kako bi moglo da se pristupi i konačnom cilju — pošumljivanju i potravljivanju. Samo na taj način moguće je zaštititi interese zajednice i pojedinaca. Na ovome polju kucnuo je već dvanaesti čas i s radovima se ne smije oklijevati, jer se krš širi i odozdo i odozgo, a bujice deru na sve strane brda, zasiplju kamenjem, muljc j uništuju najbolje zemlje u ravnicama i time svakim danom sve više ugrožavaju egzistenciju naroda. Svaku bujicu treba čvrsto opasati šumom. Sve takove šume treba proglasiti zaštitnima, kao takove ih treba stalno čuvati i podržavati i na taj način divlju snagu vode i vjetra svladati. Mi vidimo, da je najveća i glavna pomoć protiv ovoga zla vegetacija, koja svojim žilama veže i štiti tlo. Gdje postoji šuma, ona i svojim prostranim lisnatim krošnjama slabi i ublažuje djelovanje naglih oborina. Isto tako štiti šuma tlo i od žege sunčanih zraka, od kojih sve vene i prije vremena gine. Na ovaj se način mora djelovati za opće dobro naroda, pa je država na prvom mjestu dužna, da o tome povede punu brigu. Sva brda i strmine, iz kojih potječu bujice, trebaju da se pošume i potrave. Ove bi poslove svom energijom i jakom rukom trebala kontinuirano da izvodi država sama, ne prezajući pred velikim troškovima, što ih takovi poslovi iziskuju. Svaku indolenciju trebala bi ona nemilosrdno suzbiti, 660 |