DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1937 str. 43 <-- 43 --> PDF |
a svaki upliv i pokušaj protiv ovog kardinalnog rada, pa dolazio on ma s koje strane, bezuslovno spriječiti. Potrebe i nevolje naroda treba onako tumačiti i liječiti, kakove one jesu, a ne prema momentanim interesima raznih špekulanata. Ovo bi bila temeljna načela, po kojima bi se imali budući radovi na kršu prosuđivati i izvoditi, a koja bi svaki sin ove napaćene zemlje trebao da pozdravi i prihvati kao najvažniji zadatak u radu za dobro naroda. Svjestan sam težine ovoga zadatka i ne utvaram sJ, da će povodom ovoga moga izlaganja krš osvanuti zelen, no želim skrenuti pažnju čestite javnosti na način, kako bi trebalo da se počne, pa da se ta bijeda bar malo ublaži i daljnje zlo spriječi. Popraviti stanje, koje se stoljećima povlači i svakim danom sve više komplicira i pogoršava, nije jednostavna stvar. Ovakav rad iziskuje najveće žrtve i napore kroz dug niz godina, koje neće moći da izvede jedna generacija. Na nama je da s time počnemo i dobrim primjerom prednjačimo, a mlađi će morati tim smjerom da produže sve do konačnog poboljšanja i uspjeha. Ne učini li se to, ostaće krš i golijet za vječita vremena kao žig i sramota današnje generacije. Nije mjesto ovdje, da se upuštam u detalje stručnih i tehničkih izlaganja, po kojima bi se imali radovi izvoditi. 0 tome su već davno stručnjaci napisali mnoge knjige, a ja ću se ograničiti samo na glavne smjernice, koje bi imale da odgovaraju duhu vremena i prilikama, u kojima živimo. Prva i polazna tačka u ovome radu mora biti, kako već rekoh, da se svuda sačuva postojeća šuma i produktivna snaga tla. A ovo će biti moguće samo onda, ako smanjimo potrošnju gorivog drveta boljom ekonomijom i ako Hercegovcu potrebe na drvetu namirimo iz šuma, u kojima se racionalno gospodari. Da bi se ovo objasnilo, potrebno je da bar malo bacimo pogled na hercegovački krš i: na bosanske šume, pa da onda tek rečemo, kako bi se dalo ovo gospodarenje uskladiti i provoditi. Razmotrimo najprije objekte, s kojih se danas Hercegovina drvari, način na koji se do drveta dolazi, i krajeve, koji su u pogledu drveta najoskudniji. Krš zauzima najveći opseg u blizini varošica, gradova i jačih na selja. Iz ovakvih središta šire se golijeti i pustoš u radijalnom smjeru na sve strane i zauzimaju iz dana u dan sve veće površine. Razlog je cvome u tome, što se u napučenijim krajevima i jačim naseljima troši više drveta, pa se svak laća za onim, što je bliže i do čega je lakše doći. Nitko ne bira načina, na koji će se drvetom koristiti, kao što nitko ne vodi brige ni o posljedicama, koje iz toga slijede. Nevolja očiju nema, pa se svak bori za opstanak današnji ni ne misleći na to, šta mu nosi su trašnji dan. Glavna je briga siromašnom konzumentu da dođe do što jeftinijeg tovara drva, a onom bijedniku, koji ga drvetom snabdijeva, da od utrška stečenog od tovara drva kupi pregršt brašna i šaku soli, kojom će prehraniti obitelj. Pošto na hercegovačkom kršu nema šuma, iz kojih bi se mogle do bivati veće količine drveta, to nema ni razloga da se izrađuju transportne naprave, kojima bi se drvo jeftinije dopremalo. Ostala je jedina moguć nost dobave tovarom (najviše magaretom) ili bremenom i ljudskom sna gom, kojom se sirotinja služi. Pa u ovom neracionalnom gospodarenju leži razlog, da je drvo i skupo. 661 |