DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1937 str. 45 <-- 45 --> PDF |
vrijednih stručnjaka, koji će s voljom i ljubavi preuzeti na se ovaj teški zadatak. Jasno je, da se svi ovi radovi moraju voditi na principima šumarske znanosti, koji se moraju vazda prilagođivati prilikama i stečenom iskustvu. Svuda treba čuvati i podizati produktivnu snagu tla, održavati potrajno gospodarenje, osiguravati prihode i ulagati kapitale na najunosniji način. Dobar gospodar o tome svemu vodi brigu, te već kod eksploatacije šume misli na budućnost i obnovu dobara, s kojima upravlja. U nekim krajevima Bosne mi vidimo uspjehe takovog rada i njima se u ovoj akciji možemo odmah i najviše koristiti. Mlade šume treba čistiti i proredivati, da bi bolje napredovale, a dobiveni iz njih materijal treba kao sporedni užitak iskoristiti u vezi sa pošumljivanjem hercegovačkog krša, koje treba da se provodi istodobno. Kako već spomenuh, hercegovački narod treba najprije drvetom opskrbiti, pa da bi moglo da se pristupi pošumljavanju hercegovačkog krša, a za tu svrhu eto nam najbolje prilike u bosanskim proredama. Na ovaj način najunosnije će se uložiti kapital iz fonda za pošumljavanje, najjeftinije će se drvetom opskrbiti bar najoskudniji dio Hercegovine i najuspješnije će se pošumljavati krš. Sve drvo, koje se dobije iz proreda u Bosni, treba prebaciti u Hercegovinu. Njime treba podmiriti lokalne potrebe hercegovačkog naroda i na taj način spriječiti daljnje devastiranje hercegovačkih brda. Uvjeren sam, da će svaki prostorni metar drva, koji se na ovaj način prebaci u Hercegovinu, očuvati i pošumiti stotinjak četv. metara krša, ako se s njime racionalno postupi. Narod će se dobrim drvetom podmiriti na lagan i jeftin način, te se neće trebati znojiti i mučiti po kršu uništavajući i zadnje ostatke vegetacije, dok dođe do bremena lošeg drveta. Čim se do ovakovog drveta u Hercegovini dođe, upoznat će narod sve koristi toga postupka, a i svrhu, o kojoj se radi, pa će se lako prilagoditi i zahtjevima i ograničavanjima, koja od njega zahtijeva pošumljavanje krša. Razoran rad i uništavanje šumske vegetacije na kršu posljedice su jedino velike nevolje, koju narod trpi. Bez drveta se ne da živjeti, pa mnogi i siječe i krči samo zato, da se održi od danas do sutra. Ovo treba bczuslovno suzbiti, a to je moguće samo onda, ako se narodu potrebe na drvetu podmire s druge strane. Zato bi trebalo da državna uprava ovaj način snabdijevanja naroda drvetom uzme u svoje ruke i da ga striktno provodi, doklegod je to potrebno. Kako već rekoh, pošumljavanje krša je rad, koji šumar sam nije u stanju izvesti, ako nema pri tom pomoći i saradnje od strane drugih državnih ustanova kao i od strane svih narodnih slojeva. U konkretnom slučaju najpotrebnija je saradnja saobraćajnih ustanova i upravnih vlasti. Ne nade li šumar u ovim ustanovama dovoljno potpore i u narodu razumijevanja, sav mu je trud uzaludan. Da se bez te saradnje ne da na pošumljavanju hercegovačkog krša ništa polučiti, o tome nam svjedoče sva krševita brda, na kojima se već deceniiama pokušavalo s radom, a da se nigdje nije moglo polučiti uspjeha. Sve ove komponente treba povezati i skoncentrisati: u jednoj organizaciji, te sa ujedinjenim silama početi na tom teškom zajedničkom poslu. Da bi se ova vrlo važna akcija mogla uspješno provesti, trebalo bi početi ovako: 663 |