DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1937 str. 45     <-- 45 -->        PDF

vrijednih stručnjaka, koji će s voljom i ljubavi preuzeti na se ovaj teški
zadatak. Jasno je, da se svi ovi radovi moraju voditi na principima šumarske
znanosti, koji se moraju vazda prilagođivati prilikama i stečenom
iskustvu.


Svuda treba čuvati i podizati produktivnu snagu tla, održavati potrajno
gospodarenje, osiguravati prihode i ulagati kapitale na najunosniji
način. Dobar gospodar o tome svemu vodi brigu, te već kod eksploatacije
šume misli na budućnost i obnovu dobara, s kojima upravlja.


U nekim krajevima Bosne mi vidimo uspjehe takovog rada i njima
se u ovoj akciji možemo odmah i najviše koristiti. Mlade šume treba
čistiti i proredivati, da bi bolje napredovale, a dobiveni iz njih materijal
treba kao sporedni užitak iskoristiti u vezi sa pošumljivanjem hercegovačkog
krša, koje treba da se provodi istodobno. Kako već spomenuh,
hercegovački narod treba najprije drvetom opskrbiti, pa da bi moglo da
se pristupi pošumljavanju hercegovačkog krša, a za tu svrhu eto nam
najbolje prilike u bosanskim proredama. Na ovaj način najunosnije će se
uložiti kapital iz fonda za pošumljavanje, najjeftinije će se drvetom opskrbiti
bar najoskudniji dio Hercegovine i najuspješnije će se pošumljavati
krš.


Sve drvo, koje se dobije iz proreda u Bosni, treba prebaciti u Hercegovinu.
Njime treba podmiriti lokalne potrebe hercegovačkog naroda
i na taj način spriječiti daljnje devastiranje hercegovačkih brda. Uvjeren
sam, da će svaki prostorni metar drva, koji se na ovaj način prebaci u
Hercegovinu, očuvati i pošumiti stotinjak četv. metara krša, ako se s
njime racionalno postupi. Narod će se dobrim drvetom podmiriti na lagan
i jeftin način, te se neće trebati znojiti i mučiti po kršu uništavajući
i zadnje ostatke vegetacije, dok dođe do bremena lošeg drveta. Čim se
do ovakovog drveta u Hercegovini dođe, upoznat će narod sve koristi
toga postupka, a i svrhu, o kojoj se radi, pa će se lako prilagoditi i zahtjevima
i ograničavanjima, koja od njega zahtijeva pošumljavanje krša.


Razoran rad i uništavanje šumske vegetacije na kršu posljedice su
jedino velike nevolje, koju narod trpi. Bez drveta se ne da živjeti, pa
mnogi i siječe i krči samo zato, da se održi od danas do sutra. Ovo treba
bczuslovno suzbiti, a to je moguće samo onda, ako se narodu potrebe na
drvetu podmire s druge strane. Zato bi trebalo da državna uprava ovaj
način snabdijevanja naroda drvetom uzme u svoje ruke i da ga striktno
provodi, doklegod je to potrebno.


Kako već rekoh, pošumljavanje krša je rad, koji šumar sam nije u
stanju izvesti, ako nema pri tom pomoći i saradnje od strane drugih državnih
ustanova kao i od strane svih narodnih slojeva. U konkretnom
slučaju najpotrebnija je saradnja saobraćajnih ustanova i upravnih vlasti.
Ne nade li šumar u ovim ustanovama dovoljno potpore i u narodu razumijevanja,
sav mu je trud uzaludan. Da se bez te saradnje ne da na pošumljavanju
hercegovačkog krša ništa polučiti, o tome nam svjedoče sva
krševita brda, na kojima se već deceniiama pokušavalo s radom, a da se
nigdje nije moglo polučiti uspjeha.


Sve ove komponente treba povezati i skoncentrisati: u jednoj organizaciji,
te sa ujedinjenim silama početi na tom teškom zajedničkom poslu.
Da bi se ova vrlo važna akcija mogla uspješno provesti, trebalo bi početi
ovako:


663