DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1937 str. 53 <-- 53 --> PDF |
je »p o s e d n i k« šume po našem zakonu o šumama od 21 XII 1929 isti pojam kao i »vlasn i k« šume, dakle posednik u smislu upotrebe u običnom govoru. Samo na taj način u tumačenju pojedinih odredaba zakona nauka i te-kst zakona ne dolaze u koliziju, koja je u suprotnom slučaju svakako neizbežna. Do eventualne buduće ispravke zakonskog teksta zakonodavnim putem, po našem mišljenju de lege lata, drugog izlaza nema. Résumé. L´auteur expose ses vues a l´égard de l´emploi promiscuitif des termes »possesseur-1 et „propriétaire" dans notre Loi forestiere. Ing. NIKOLA STIVJČEVIĆ (ZAGREB): PREGLED ŠUMSKE VEGETACIJE U HRVATSKO] (APERÇU DE LA VÉGÉTATION SYLVESTRE EN CROATIE) U ovogodišnjem Šum. Listu izašla je pod gornjim naslovom na strani 337 rasprava (kao prethodni izvještaj) g. Dr. Iv e Horvatai z Zagreba. Autor govori tu o šumskoj vegetaciji Hrvatske i dijeli je na skupine sa sasvim novog stanovišta. Taj je članak radi toga vrlo interesantan, jer bi se mogao smatrati kao daljnji razvoj ideja, što ih je u njem. literaturi M a y r pokrenuo u svom epohalnom djelu »Waldbau auf naturgesetzlicher Grundlage.« Nije mi namjera napisati kritiku same rasprave u cijelosti, jer nemam dovoljno iskustva, pošto poznajem našu šumsku floru samo parcijalno t. j . iz predjela, gdje sam aktivno službovao. No u samoj raspravi palo mi je u oči, da autor nigdje i nijednom riječi ne spominje vrstu taxus baccata, koja kod nas dolazi na posebnim staništima od prirode i to u kraškim područjima. Poznam jedno stanovište, koje je karakteristično i po mjestu nalaza i po nadmorskoj visini, na kojoj dolazi. U gorskom lancu Velebita ima tisovine rasijane po kamenjarima u visini od 1.000 do 1.400 metara n. m., i to mahom na grebenima. Tako mi je dobro poznato nalazište tise iznad »Šarića duplja« u blizini lugarske kuće šumske uprave u Gospiću, a iznad sela Rizvanuše. Tamo tisa dolazi na skoro pustom kršu izlokanom od vode i usljed toga oštrom, pa je po njem dosta teško i hodati. Tu ona dolazi u obliku grma, u jednu ruku radi toga što je izvrgnuta vjetrovima, a u drugu ruku što se od strane okolnih žitelja nemilice devastira. Od jačih grana prave se bukarice za vodu i čaše — i to bukare od male dužice, a čaše izdubljene iz jednog komada. Tamo se moglo u ono vrijeme (prije 20 godina) naći stabala do 25 cm prečnika, naravski sa krat 671 |