DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1937 str. 54 <-- 54 --> PDF |
kim deblom, najviše od 1 mt duljine. Tisa u onim krajevima, valjda zato što je rijetka, služi kao drvo za čaranje, jer pastiri zabijaju male klinove od njega pomoću svrdla volu u rogove, a prave i jarmovc za plug, jer — navodno — to drvo donosi sreću. U društvu sa tisom dolazi i crvena pustikara (digitalis purpurea). U blizini toga staništa je nalazište znamenitog i vrlo rijetkog grma »sibiraea croatica«. Ona naime dolazi iznad mjesta Kućišta općine Karlobag, koje je selo i nalazište upravo ispod nalazišta tise idući od Sarića Duplja prema moru. Možda je to u vezi jedno s drugim, pa možda tisa dolazi i na drugim staništima vrste Sibiraea cr., koja kod nas dolazi u Bosni na Prenju i Čvrsnici, a možda je ima i u skupini Šar-planine i u Prokletijama, koje je područje još dosta neistraženo. Drugo nalazište tise poznato mi je oko Plitvičkih Jezera i to neposredno uzduž jezera, gdje su nekad postojala i deblja stabla, a danas je samo grmlje, što je izbilo iz panjeva. Ta sječa i devastacija događala se nedavno pred našim očima, te je navodno pred rat jedan gospodin, inače poznati promicatelj Plitvičkih Jezera, dao sebi iz te tisovine načiniti neke komade pokućtva. I ako bi trebalo čekati na nastavak rasprave, mislim da je tisa trebala da bude spomenuta i u općenitom dijelu, kad je već spomenut pinus mughus i pumilio, koji dolaze skoro na istim staništima, a možda i u društvu tise. Navodno ima tisovine i na ličkoj visoravni, na Poštaku i Plješivici, te u Gorskom kotaru oko »Bijelih Stijena«. Pa onda ta sibiraea cr., koja je — istina — grm, prema navodima stručnjaka predstavlja ostatak iz jedne starije periode razvoja zemljine kore, jer je dosad nađena osim kod nas još samo na sibirsko-mongolskom pograničnom gorju Altaj. Dobro bi bilo detaljno proučiti nalazišta tisovine kao i sibiraeae, koja su — istina — neznatna, no svakako predstavljaju posebnu skupinu, koja se po mom mišljenju ne bi mogla mimoići. U blizini staništa tisovine kod Sarića Duplja nalazi se i poznati specijalitet velebitski Degenia, jedina svoje vrste na svijetu. Još bih imao primijetiti nešto glede pitomog kestena. M a y r označuje područja, u kojima dolazi od prirode kesten u društvu sa kitnjakom i vinovom lozom, kao »castanetum«. To područje autor je uvrstio u područje pod imenom »Quercetum medioeuropaeum«. Tu se spominje pitomi kesten i navodi njegovo nalazište na Medvednici, koja je jedno od manjih nalazišta. Mnogo su veća nalazišta kod nas u srezu »Kozjača« kod Karlovca na pragu krša i vapnenog tla, jer neposredno od mede Kozjače počinje Kras. Nadalje je kod nas veće područje u Petrovoj i Zrinjskoj gori i to u Petrovoj iznad stanice Vojnić, a u Zrinjskoj iznad sela Zrinja. U Zrinjskoj gori postojao je velik kompleks kestenove čiste šume, gdje je bilo egzemplara od preko 1 mt prečnika, no na žalost ti su kesteni posječeni, da povećaju rentabilitet državne eksploatacije u Majuru. Istodobno se osjetljivo smanjio prihod na kestenovom plodu, što bi trebalo požaliti, jer mi manjak uroda moramo uvažati iz vana, a državna eksploatacija je sječom samo neznatno povećala čisti prihod od prodaje taninskog kestenovog drveta. Prema tim nalazištima i kesten bi morao po mome mišljenju biti tretiran kao karakteristična biljka za svoje područje, kako je to .... učinio. On dolazi kod nas, u Francuskoj, u Italiji, u Španiji i Maloj Aziji 672 |