DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1937 str. 56 <-- 56 --> PDF |
svom radu pronašao je metodu, pomoću koje se dobiva smola i terpentinsko ulje na veoma dobar način u pogledu kvalitete i kvantitete. On je iz bosanskih borovih panjeva po toj metodi dobio kolofonij i terpentinsko ulje, koji su odlične kvalitete. Uz povoljno riješenje pitanja krčenja panjeva i njihovog transporta mogla bi kod nas — po njegovu mišljenju — na ovoj bazi proraditi mnoga zamašna poduzeća. U ovom predavanju iznio je prof. Palazzo i rezultate svoga rada oko prerade obične drvne celuloze u celulozu finije kvalitete. Vanredno velika potreba na celulozi vezana je u Italiji na njenu dobavu iz inozemstva, što u velikoj mjeri tereti državne financije. Radi toga što Italija oskudijeva na šumama, ne može se ondje razviti veća industrija love vrste. Pokušavalo se u ovom pravcu iskorišćavati domaće sirovine iz područja poljoprivrede, u prvom redu slamu. Međutim celuloza dobivena iz slame nije prikladna za širu upotrebu. Zbog toga je prof. Palazzo prebacio svoja istraživanja na područje prerade obične drvne celuloze u finiju. Uspjelo mu je dosad pronaći metodu, pomoću koje se iz sirove drvne celuloze dobivaju vrlo vrijedni proizvodi velikog sadržaja alfaceluloze. Oni su po svojim dobrim svojstvima u stanju da zadovolje zahtjevima vrlo važne industrije umjetnog prediva. Metodom prof. Palazza može se profinjavati celuloza dobivena od četinjača kao i celuloza dobivena od listača (od trepetljike, eukaliptusa, bagrema, pajasena, kestena, bukve). Važno je spomenuti i nalaz prof. Palazza, da je sirova bisulfitna celuloza, nabavljena iz naših nekih tvornica, dakle od našeg drva, vrlo prikladna za profinjavanje, te da se mogu iz nje dobivati produkti, koji će zadovoljiti zahtjevima industrije umjetnog prediva. Prof. Palazzo ističe u svom predavanju, da naše šume u navedenom pravcu predstavljaju neprocjenjivu vrijednost, te da se one mogu, »samo ako se hoće«, vrlo korisno izrabiti. Naše drvo, koje je podesno za proizvodnju celuloze, upoređuje on sa sirovim zlatom. U našim smrčevim, borovim i bukovim šumama leži neizmjerno blago, a na nama je — kako nam poručuje prof. Palazzo — da ga valjano iskorišćujemo. Predavanje i pozdravni govor prof. Palazza odštampani su nedavno u Firenzi pod naslovom »Holz und Hanf in der Volkswirtschaft und Landesverteidigung«, iz čega vadimo ovo važno saopćenje. Ing. M. Anić. VISOKA DRVARSKA ŠKOLA U PARIZU — Ecole Supérieure du Bois a Paris — Ulazeći u svoju četvrtu godinu rada Visoka drvarska škola u Parizu postizava jedan izvanredan uspeh. U svome pismu od 3-eg avgusta o. g. prof. Collardet, šef praktičnih radova te škole, saopštava sledeće: »...mi uzimamo u izgled jednu znatnu promenu za škol. godinu 1937-38, jer bi studenti Visoke šumarske škole u Nancy-u, počevši od ovogodišnje promocije, imali da provedu obligatno 4 meseca u Visokoj drvarskoj školi već za vreme druge godine svojih studija i ne bi više, kao dosad, dolazili u nju samo fakultativno i tek nakon stupanja u službu. Prolaz kroz Visoku drvarsku školu bio bi dakle inkorporiran u stručno obrazovanje šumarskih činovnika...« Dakle od sada sve mlade generacije francuskih šumara, pre završetka svojih studija u Nancy-u, moraće obavezno provesti na Visokoj drvarskoj školi u Parizu period od 4 meseca. iz toga se vidi, koliku važnost pridaju francuski nadležni šumarski krugovi drvarsko-tehničkom i industrijsko-komercijalnom obrazovanju svojih mladih generacija. Kolika je važnost te škole za sveukupni francuski privredni život uopšte i šumsku privredu napose, te kako je došlo do njezinog osnivanja, objašnjava direktor škole gosp. Fortunet na sledeći način: Za vreme svetskog rata 1914—1918 godine sreli su se u vojničkoj šumarskoj službi i u drvarskim centrima u unutrašnjosti ljudi, koji su — i jedni i drugi — služili 674 |