DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1937 str. 67     <-- 67 -->        PDF

LIČNE VIJESTI


t Prof. E. E. KERN.


Dana 14. iuna o. g. umro je jedan od najizrazitijih predstavnika šumarske nauke
u Rusiji, prof. E. E. Kern. Malo ih je, koji su — kao on — stekli tako veliko ime i u
svome narodu i u inostranstvu. Kao izrazit predstavnik nauke prof. Kern dao je svoj
obol i šumarskoj nauci i šumarskoj praksi. I po svome širokom shvatanju šumarstva
(i u nauci i u praksi) i po brojnim naučnim radovima prof. Kern zaslužuje, da barem
u glavnim potezima spomenemo važnije momente iz njegova života i važnije njegove
radove.*


Rođen 1855. od oca profesora botanike, po svršenom srednjoškolskom obrazovanju
stupa na fizičko-matematički fakultet Moskovskog univerziteta, gdje završava
1879. god. studije prirodnih nauka sa diplomskim radom »O sastav u koštan e
materije riba«.


Poslije univerzitetskih studija ostaje 2 godine — do 1881. — na univerzitetu da.
se spremi za profesora uporedne anatomije. Za to vrijeme privlači njegovu pažnju
biologija insekata štetnih u šumskom gospodarstvu. I on se daje na studij šumarski na
Petrovskoj poljoprivrednoj i šumarskoj akademiji. Godine 1883: postizava šumarsku
diplomu sa radom »Caeoma pinitorquum — biljni parazit bora«.


Godine 1885. do 1887. boravi u inostranstvu — u Njemačkoj, Francuskoj, Austrougarskoj,
Belgiji — da se upozna sa šumarskom naukom i šumarskom praksom tih
zemalja. U Tharandtu radi kod prof. Judeicha, u Munchenu kod prof. Gavera i Hartiga,
u Nancyu kod prof. Boppe-a.


Poslije dvogodišnjeg studija u inostranstvu vraća se 1887. god. kući i stupa u
praktičnu šumarsku službu u Tulskoj guberniji. Godine 1890. nalazimo ga u šumarskoj
službi u Kaluškoj guberniji, a onda u Rigi. Godine 1893. na vodećem je položaju u
Tulskoj i Kaluškoj guberniji. U Tuli je bio 6 godina.


Godine 1895. vidimo ga kao direktora Petrogradskoga šumarskoga instituta, na
kojem je položaju ostao sve do 1905. godine, kad je imenovan za člana vrhovnog
privrednoga savjeta.


Godine 1910., 1911. i 1912. predaje na šumarskom institutu upravu šuma. Od
1908.—1917. Kern je predsjednik stalne komisije za unapređivanje šumskoga gospo


* Gospođi Katarini Stebut, kćeri prof. Kerna, najljepše zahvaljujem na pomoći
prilikom sakupljanja ovih podataka. — Pisac.
685




ŠUMARSKI LIST 12/1937 str. 68     <-- 68 -->        PDF

darstva pri Odjeljenju za šumarstvo. Ta je komisija imah za zadatak da raspodijeli


fližavne kredite određene za unapređivanje šumarstva, a u vezi toga da uzme u ocjenu


i razna tehnička pitanja, koja su u vezi sa šumskim gospodarstvom.


Godine 1912. povjerena mu je organizacija Voronješkog poljoprivrednog instituta,


gdje je radio sve do 1915. godine.


Godine 1900. vidimo ga u Parizu kao člana međunarodnog žiria na međunarodnoj
svjetskoj izložbi. Tu je bio podpredsjednik za 49. dio — za šumarstvo i lov. Godine
1901. studira visokoškolsko obrazovanje u Njemačkoj i Francuskoj. Godine 1910. izučava
drvno tržište u Holandiji i Belgiji zbog eksporta ruskoga drveta.


Na međunarodnim šumarskim kongresima godine 1900. i 1913. u Parizu, 1903.


u Rimu i 1907. u Beču vidimo profesora Kerna kao delegata Rusije.


Bio je stalan član ruskoga geografskoga društva, Moskovskoga društva ispitivača
prirode, šumarskoga društva u Moskvi i u drugim dijelovima Rusije. Bio je član
francuskog i njemačkog dendrološkog društva, društva "prijatelja drveća u Parizu,
Touring-kluba u Parizu, mediteranskog šumarskog društva u Marseilles-u, geografskoga
društva sjedinjenih država u Washingtonu i t. d.


Godine 1918.—1923. organizuje prof. Kern kurzeve iz šumarstva. Septembra 1918.
izabran je redovnim profesorom Ivanovo-Voznesenjskoga politehničkoga instituta. Predavao
je melioracije u šumarstvu i šumsko-gospodarsku politiku.


Godine 1920. i 1921. sarađuje u Akademiji nauka i osniva šumarski muzej. Od
1922.—1925. član je šumarskoga naučnoga komiteta kod Odjeljenja za šumarstvo u
Moskvi. Godine 1923. povjerena mu je zaštita željezničkih pruga od snijega na sjeveru
Rusije. Godine 1928. dekan je šumarskog fakulteta na politehnici u Ivanovu-Voznesenjskom.


Godine 1921. od 10. do 17. novembra zasjedava sveruska šumarska konferencija
u Moskvi na inicijativu naučnoga šumarskoga i tehničkoga udruženja. Ona izabire
prof. Kerna za svoga počasnoga člana za usluge, što ih je kroz dug niz godina ukazivao
šumskom golpodaistvu Rusije, . naročito za usluge ukazane državi i naiodu u
borbi protiv vododerina.


Oktobra 1922. Kern je profesor na Petrovskoj poljoprivrednoj akademiji. Godine
1923. izabran je za počasnog člana šumarskog udruženja u Moskvi.


Na šumarskom fakultetu u Moskvi god. 1923. predaje uvod u šumarske nauke,
upravu šuma i melioracije u šumarstvu. God. 1926. predaje melioracije u šumarstvu
na fakultetu u Lenjingradu. God. 1925. radi kao specijalista u Zavodu za primijenjenu
botaniku i nove kulture. God. 1926. upravlja Odjeljenjem za naturalizaciju stranih
vrsta. God. 1927. izaslan je u Francusku na 3 mjeseca, da prouči gospodarstvo sa
hrastom plutnjakom i da se upozna sa rezultatima naturalizacije raznih drvnih vrsta
u Francuskoj.


Obilan je literarni rad profesora Kerna. Preda mnom je popis, koji sadrži 125
njegovih što stručnih što naučnih radova. Prof. Kern publicirao je radova iz raznih
područja šumarstva, bilo u formi samostalnih publikacija, bilo pak u raznim časopisima.
Mi ćemo navesti samo jedan dio tih radova, od kojih bi mnogi bili korisni i za
naše prilike. Radove ćemo napomenuti u vezi sa godinama publikovanja; da se vidi,
koliko je bila intenzivna stručna i naučna djelatnost ovoga izvanrednoga čovjeka i
naučnika.


1886. O šumi. Zašumljavanje južno-ruskih stepa.
Pitomi kesten u niskom uzgoju.
Obešumljavanje i zašumljavanje krša.
Land.
Caeoma pinitorquum.
Peridermium Pini.


686




ŠUMARSKI LIST 12/1937 str. 69     <-- 69 -->        PDF

1887. O prirodnom pomlađivanju bora na Zapadu.
1888. Pošumljavanje u Francuskim Alpama i Pirinejima.
1889. O proredivanju mladika u šumskoj upravi Podgorodnoj (Tulska gub.).
1890. Vrba (Ova je publikacija doživjela šesto izdanje 1926).
1892. Vododerine — njihovo učvršćivanje, zagradivanje i pošumljavanje. (Osmo iz


danje štampano 1928)
1895. Zašumljavanje oranih zemljišta u Tulskoj guberniji.


K pitanju o Aecidium pini.
1896. K pitanju: Zašto su naše stepe bez šuma?
1897. Pouke za njegovanje sastojina.
1909. O izdancima iz korijena kod hrasta.
1911. Vododerine i borba s njima.


Šumsko-gospodarska politika. Podizanje novih šuma. Čuvanje šuma.
1917. Vododerine i njihovo učvršćivanje.
1919. K pitanju o melioraciji Sirije i Palestine.
1920. Šuma i njezina uloga u prirodi.


Slanice i njihove melioracije.
1919. Pijeskovi, njihovo smirivanje i pošumljavanje.


Močvare, njihovo iskorišćavanje i isušavanje.
1922. Zadaće šumskih melioracija.
1923. Šumska stelja.


O podizanju zaštitnih pojase va protiv snijega.
Traktor u službi zaštite od snijega.
Močvare i njihovo iskorišćavanje.


1924. Osnovi šumarstva.


1925. Živi pijeskovi i uloga zadruge za melioracije u borbi s pijeskovima.
Drveće i šiblje.
Egzote i suša.
Areal rasprostiranja važnijih egzota i rezultat njihove naturalizacije.


1926. Strane vrste drveća, njihova šumsko-uzgojna svojstva i šumsko-gospodarsko


značenje.
Šuma — bogatstvo naroda.
Dan šume.
Njegovanje šume.
Topole i njihovo šumsko-uzgojno značenje.
Hrast plutnjak.
Ü raširenju hrasta plutnjaka.


1928. 0 hrastu plutnjaku (0 ovoj temi napisao je od 1928.—1931. šest radova).
Šumarstvo (U priručniku pod redakcijom Kotelnikova).
Poglavlja o šumarstvu (U enciklopediji pod redakcijom prof. Nedokučajeva).


1929. O zaštitnim pojasevima.
Rezultati istraživanja pluta, koje je proizvedeno na Krimu i na Kavkazu 1928. god.
Strane vrste drveća, njihove šumsko-uzgojne osobine i njihovo šumsko-gospo


darsko značenje.


Priručnik primijenjene botanike.
1933. Pustinje i pokušaji njihova iskorišćenja.
1934. Važnije strane vrste drveća, koje su podesne za uzgajanje u Rusiji.


Prof. Kern radio je do posljednjega časa. Može se reći, da je zaklopio
oči pišući


o šumi i šumskom gospodarstvu. Njegovi radovi, specijalno o vezanju
vododerina, pa
o uvođenju stranih vrsta drveća, naročito o hrastu plutnjaku biće kroz dugo godina
putokaz
ruskim šumarima. — Neka je svijetla uspomena na profesora Kerna!
Prof. Baien.


687