DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1938 str. 11 <-- 11 --> PDF |
posjednika, jer ne posjeduje dozvolu za diobu šumskog posjeda. Interesent po tom naknadno zatraži od upravne vlasti dozvolu za diobu. Banska uprava dravske banovine u ostalim slučajevima, kad stranka prethodno zatraži dozvolu diobe, primjenjuje odredbu iz § 106 z. š. shvaćajući ju suviše usko, isključuje iz njezine odredbe sve ono, što po njezinom mišljenju zakon po svojoj volji ne obuhvata, ma da obuhvata samim riječima, jer ta uprava vodi pri tomu brigu o zaštitnim šumama, o parcelaciji šuma zbog prodaje u spekulativne svrhe, o tom kakav je razmjer šume molioca prema njegovom ostalom posjedu. Zakon to ništa ne obuhvata ni po riječima ni po smislu. Zato takova primjena nije pravilna, jer nije uslijedila na osnovu zakonskoga ili autentičnoga tumačenja onog organa, koji je tu normu donio ili koji ju u pravilu donosi, a to je Narodno predstavništvo (tzv. autentična kritika ili ispravka ili emendacija)}. Jedino autentično (zakonsko) tumačenje ima formalnu obvezatnu snagu, obvezuje kao zakon, jer nije drugo nego zakon. Autentično tumačenje vrijedi i za protekle slučajeve (ima retroaktivnu snagu). Egzekutivna vlast, kad tumači svoju normu, tumači je autentično. Odredba iz § 106 nije norma izdana po Ministru šuma i rudnika. Da bi se administrativna praksa uputila sigurnijim pravcem kod primjene konkretnoga propisa i s tim olakšalo i pospješilo pravno gospodarsko poslovanje, što važi naročito za Sloveniju, gdje ima preko 160.000 malih i srednjih šumskih posjednika, potrebno je prema izloženom dati upravnim vlastima načelne upute, dok se prilikom predstojećega novelisanja zakona o šumama može autentično protumačiti konkretan propis u pravcu, da se traženje odnosno davanje dozvole upravne vlasti za diobu šuma privatnih lica ograniči: a) na šume u površini iznad 300 ha, jer je takovo ograničenje u pravnoj i gospodarskoj vezi sa propisom iz § 74 z. š., po kojem privatna lica moraju sa svojim šumama gospodariti po privrednom planu, ako su im šume veće od 300 ha;5 b) za privatne šume ispod 300 ha, koje su oblasno proglašene zaštitnima ili su opterećene šumskim servitutima, dakle koje zbog toga stoje pod osobitim javnim nadzorom u smislu § 56 z. š., jer je za takve šume bez obzira na površinu propisano gospodarenje po načelu stroge trajnosti odnosno po privrednom planu (§ 57 z. š.). Isto je tako potrebno dovesti u sklad propis iz § 149 z. š. (sankcije za slučaj nedozvoljene diobe) sa propisima o. g. z. u pogledu nasljedstva i razvrgnuća zajednice dobara. Konkretno, §-u 106 z. š. mogu se dodati nova dva stava, koji bi glasili: a) »Dozvola vlasti za diobu šuma i šumskoga zemljišta privatnih lica, kojih šume ne stoje pod naročitim javnim nadzorom, nije potrebna za šume i šumska zemljišta ispod 300 ha, dok je za šume i šumska zemljišta iznad te površine potrebna dozvola vlasti u svakom slučaju bez obzira, da li se šuma i šumsko zemljište sastoji iz jednoga ili više prostorno odvojenih dijelova, jedne ili više katastarskih čestica«. b) »Dozvola za diobu šuma i šumskoga zemljišta nije potrebna za slučaj nasljedstva i razvrgnuća zajednice po odredbama građanskoga zakonika.« 6 Dakle za šume ispod 300 ha nije potrebna takova dozvola. 9 |