DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1938 str. 12     <-- 12 -->        PDF

Povodom pitanja, nalažu li već danas šumsko-politički obziri u Jugoslaviji,
da se predstojećim noveliranjem zakona o šumama ograniči,
dioba privatnih šuma jače nego je predloženo, mogu reći, da jače ograničenje
može uslijediti samo uporedo sa pojačanjem šumsko-privrednih
mjera u privatnom šumskom gospodarstvu i to onda, kad uspije za sav
privatni šumski posjed (dakle i za šume ispod 300 ha površine) propisati
gospodarenje po privrednom planu. Jedno je sa drugim u kauzalnoj vezi.
U tom se slučaju može ograničiti dioba do takovih šumskih površina, na
kojima je još moguće potrajno šumsko gospodarenje. Za najveći se dio
države ne može skoro to pojačanje preporučiti, jer ne postoje za to
potrebne kulturno-gospodarske pretpostavke. Naročitih poteškoća nema
da se već danas za seljački mali privatni šumski posjed u Sloveniji i
ujelimično u Hrvatskoj, a s vremenom i u drugim krajevima, propiše
preborno gospodarenje.0 Kako se pri tome radi o znatnom ograničavanju
privatne svojine, trebaće prije toga pobliže tačno fiksirati, koji javni
interesi to traže, da se ne dođe u sukob sa općim građanskim zakonom
odnosno Ustavom.


U dravskoj je banovini, koja je pokrenula ovo pitanje, šumska privreda
na razmjerno najvišem stepenu razvoja, jer je u liberalnom ekoriomsko-
društvenom svjetskom sistemu nestalo u toj banovini kolektivnih
šuma i one su prešle u individualno vlasništvo, u kojem su sačuvane i
njegovane bolje nego u kolektivnom vlasništvu, što je posljedica u prvom
redu geografskog položaja odnosno kulturnog razvitka u Sloveniji, dok
bi u većem dijelu države takvi posjedovni odnosi, kad bi naglo do njih
došlo, mogli biti katastrofalni za šume. U toj će se banovini šume i dalje
dijeliti!, ali se mora insistirati na tome, da se šume na apsolutnom šumskom
tlu održavaju.


Résumé


L´auteur montre un probleme surgissant de quelques stipulations de notre Loi
forestiere qui ont a régler la question du partage éventuel des forets appartenant aux
particuliers. Il propose enfin un amendement de ces stipulations.


v


ÄV


8 Vidi Mitteilungen des Krainisch-Küstenländischen Forstvereines, XXXI svez..
1913. god., str. 54—55.


10