DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1938 str. 27     <-- 27 -->        PDF

napisana. Toliko glede same terminologije, a o samom predmetu svi će nepristrani
čitaoci priznati, da sam prvi u jugoslovenskoj literaturi napisao »da te rese nisu
mkakova rudimenta i zaostaci, već da je to vanjski rub tabanske ljuske.« G. Dr. 5.
piše u svom članku (broj 5 — 1937) »ja sam na tvrdnju g. tog, Turkalja rekao, d a
rese ne mogu biti, bez obzira da li su rudimenta ili kakvi zaostaci pera, nikako
v i naročiti aparati za penjanje«. To ne stoji i ne skrećimo na
stianu. G. Dr. Š. napisao je na str. 303. L. R. V. god. 1935.: »Sto se tiče priperak.i
na prstima tetrijeba, to su oni rudimenti, no držim da osim što povećaju plohu
prstiju nemaju nikakovu drugu zadaću.« Ako g. Dr. Š. drži, da je napisao ono prije
citirano, neka navede mjesto i stranicu, jer ja toga od njega prije nisam čuo ni čitao


G. Dr. Š. piše u svom članku na str. 204.: »Rekao sam i napisao da te rese (po naški)
nemaju ama baš nikakove veze sa parenjem, već da pijevci na početku proljeća
(mart—april) imaju, na kraju (maj) nemaju resa.« Zašto nije naveo mjesto i stranicu,
gdje je tako napisao, jer na str. 303. L. R. V. god. 1935. g. Dr. Š. piše: »Držim dalje
da nemaju priperci te zadaće i radi toga, jer i oni ispadaju kao i drugo perje za
vrijeme mitarenja.«
No sad dolazi najinteresantnije. G. Dr. Š. piše na str. 204. doslovce: »Ja sam
rekao da rese povećavaju plohu prstiju i da radi togatetrijeb kao krpljima
može hodati po snijegu da ne propada. Toga autor nije nigdje
P´.´ije spomenuo.« Akc g. Dr. Š. navede mjesto i stranicu, gdje je napisao »i da
radi toga tetnjeb kao krpljima može hodati po snijegu da ne propada«, onda ću ia
cc< svojih skromnih sredstava odvojiti za »Zeleni križ« svotu od 500^ Din. (petsto dinara)
Još je interesantnija tvrdnja: »toga autor nije nigdje prije spomenuo.« Ja sam


o tome nepropadanju tetrijeba u snijeg radi resa, .... mu služe u ovome slučaju kao
male krpljice, napisao u -iulu 1935 za »Vjesnik« čitav jedan pasus i taj članak sve
do danas leži u uredničkoj ladici g. Dr. Š A taj pasus sam ponovio i u »Šumar, listu«,
gdje je on štampan na pola strane 199. I sada g. Dr. Š. tvrdi, da toga nisam nigdje
prije spomenuo Da je g. Dr. Š. taj članak dao u štampu, bilo bi to spomenuto još
g. 1935 U ostalom u redakciji našega Vjesnika dade se to još i danas utvrditi i g
Dr. S., ako nije čitao moj poslani, a neštampani članak iz g. 1935., neka ga naknadno
piegleda, pa neka (molim ga) ispravi svoju tvrdnju »Nigdje niste do u Šumarskom
listu spomenuli snijeg u vezi sa resama«.
Pisanje g. Dra Š. na str. 205. i 206. Lov.-rib. vjesn. o embrionalnom razvoju
kralježnjaka po mom mišljenju nije bilo od potrebe za sporna pitanja po ovom
ptedmetu. Bio je spor samo o tome, da li su rese na prstima vel. tetrijeba rudimentarna
pera ili su rub tabanske ljuske. Unatoč tvrdnje g. dr. Š. »u podvrsti šumske koke
jest karakteristično da im mogu biti prsti obrasli perjem« stoji da medu šumskim kokama
(Waldhühner, Tetrao) nema niti jedne iz naše faune i u našim klimatima, kojoj
bi prsti bili obrasli perjem. Jedino sniježnic e (Schneehühner, Lagopus) imaju
prste obrasle dlakasti m percima. Dalje je bilo pitanje, da li te rese ispadaju
zajedno sa perjem, da li ispadaju sve najedanput ili se obnavljaju postepeno i konačno
u koju svrhu služe tetrijebu. Ja sam to sve jasno u svom članku u Šum. listu opisao
i osim toga nacrtao srednji prst velikog tetrijeba i naveo: »pa kako pijevac osim
glavnih ljusaka ima na prstima još jedan red vanjskih ljusaka i ispod njih rese
ili čekinje, a na mjestu otpalih resa već oštre dlačice ili badrljice, to mu ta izmjena
resa gotovo i ne umanjuje plohu prstiju ili tek tako neznatno,
da se tetrijeb (s obzirom na svoju dosta veliku težinu i dosta jake i ovisoke noge,
koje imaju prste proširene redom vanjskih ljusaka i još resama) mož e uvij e u
slobodno i sigurno kretati i trčati po snijegu i po kopnu i po kamenju i po
glatkim granama«. Dosljedno tome posve je suvišno pisanje g. Dr. Š. »dok bi ih po
Turkaljevoj tvrdnji morale koke zadržati cijele godine, jer ne bi iza ispadanja (resa)


25