DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1938 str. 41     <-- 41 -->        PDF

POSMRTNA POMOĆ JUGOSLOVENSKOG ŠUMARSKOG UDRUŽENJA.


POZIV


gg. članovima Jugoslov. šumarskog udruženja.


Teško obitelji, kojoj smrt otme hrani oca!
Tko već nije čuo plač udovice i neopskrbljene djece? Ali smrt ne samo da
duboko potresa porodicu čuvstveno, već se ova u prvi momenat -nalazi i u teškoj
potrebi i oskudici.
Kako bi se u tom najtežem i najpotrebnijem času pružila pomoć obitelji umrlog
člana J.Š.U., osnovana je »POSMRTNA POMOĆ« (P. P.).
Zapravo je P. P. samopomoć, a samopomoć je najbolja pomoć. Zato ne odgađaj,
jer ne znaš, što te može sutra da snađe, već pristupi odmah u P. P. i time pruži
svojima pomoć u najtežem času.
Pravil a P. P. odaslana su početkom god. 1936. svakom pojedinom članu
udruženja, a otisnuta su i u izvještaju J. .. U. o radu za god. 1934/35, koji prileži
Šumarskom iLstu za god. 1935.


Zagreb, 25. lipnja 1937. Jugosl. šumarsko udruženje,


Zagreb.


KNJIŽEVNOST


Dr. A. DE PHILIPPIS: CLASSIFICAZIONI ED INDICI DEL CLIMA IN RAPPORTO
ALLA VEGETAZIONE FORESTALE ITALIANA, Firenze 1937, str. 169.
Izdanje R. Stazione sperimentale di selvicoltura — Firenze.


Rasprostranjenje bilja usko je vezano na klimu. Kod lučenja glavnih biljnih
areala već su se prvi fitogeografi osvrtali na klimatske prilike. Kod fitogeografskih
i fitosocioloških istraživanja i danas se smatra klima kao faktor od osnovne važnosti.


Znanstvenom proučavanju klimatskih pojava pristupilo se tek nakon otkrića
termometra (1612) i barometra (1643). ´Prva važnija opažanja ove vrste potječu iz


18. vijeka. Kao osnov ovih proučavanja služila je u prvo vrijeme temperatura .
Kasnije se osjetila potreba da se uzimaju u obzir i drugi meteorološki elementi, a
naročito oborine . Na osnovu termičkih i pluviometričkih podataka ustanovljeno
je dosad više sistema klasifikacije klimatskih područja. U ovoj knjizi autor se osvrće
samo na one sisteme, koji su ibili izgrađeni za fitogeografske ciljeve, a to su prvenstveno
klasifikacije od De Martonnea (1909—1932), ..... (1906), P a v a r i j a
(1916), K ö p p e n a (1918´—1931), C a j a n d e r a (1916—1922), Ilvessala (1920) i
Rubne ra (1934).
Osim pomenutih klimatsko-vegetacijskih sistema utvrđeno je dosad i više raznih
indeksa, kojima je svrha da na što jednostavniji način prikažu karakteristične osobine
klimatskih prilika nekoga kraja. Termički su indeksi starijeg datuma (Griesebac h
1872, M a y r 1906). Oni se osnivaju samo na temperaturi. Pluviotermički i higrotermički
indeksi rezultiraju iz odnošaja između pluviometričkih odnosno higrometričkih
i termičkih podataka.


Od mnogobrojnih i važnijih pluviotermičkih indeksa, koji su spomenuti u ovoj
knjizi, autor posebno i kritički obrađuje slijedeće:


39