DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1938 str. 41 <-- 41 --> PDF |
POSMRTNA POMOĆ JUGOSLOVENSKOG ŠUMARSKOG UDRUŽENJA. POZIV gg. članovima Jugoslov. šumarskog udruženja. Teško obitelji, kojoj smrt otme hrani oca! Tko već nije čuo plač udovice i neopskrbljene djece? Ali smrt ne samo da duboko potresa porodicu čuvstveno, već se ova u prvi momenat -nalazi i u teškoj potrebi i oskudici. Kako bi se u tom najtežem i najpotrebnijem času pružila pomoć obitelji umrlog člana J.Š.U., osnovana je »POSMRTNA POMOĆ« (P. P.). Zapravo je P. P. samopomoć, a samopomoć je najbolja pomoć. Zato ne odgađaj, jer ne znaš, što te može sutra da snađe, već pristupi odmah u P. P. i time pruži svojima pomoć u najtežem času. Pravil a P. P. odaslana su početkom god. 1936. svakom pojedinom članu udruženja, a otisnuta su i u izvještaju J. .. U. o radu za god. 1934/35, koji prileži Šumarskom iLstu za god. 1935. Zagreb, 25. lipnja 1937. Jugosl. šumarsko udruženje, Zagreb. KNJIŽEVNOST Dr. A. DE PHILIPPIS: CLASSIFICAZIONI ED INDICI DEL CLIMA IN RAPPORTO ALLA VEGETAZIONE FORESTALE ITALIANA, Firenze 1937, str. 169. Izdanje R. Stazione sperimentale di selvicoltura — Firenze. Rasprostranjenje bilja usko je vezano na klimu. Kod lučenja glavnih biljnih areala već su se prvi fitogeografi osvrtali na klimatske prilike. Kod fitogeografskih i fitosocioloških istraživanja i danas se smatra klima kao faktor od osnovne važnosti. Znanstvenom proučavanju klimatskih pojava pristupilo se tek nakon otkrića termometra (1612) i barometra (1643). ´Prva važnija opažanja ove vrste potječu iz 18. vijeka. Kao osnov ovih proučavanja služila je u prvo vrijeme temperatura . Kasnije se osjetila potreba da se uzimaju u obzir i drugi meteorološki elementi, a naročito oborine . Na osnovu termičkih i pluviometričkih podataka ustanovljeno je dosad više sistema klasifikacije klimatskih područja. U ovoj knjizi autor se osvrće samo na one sisteme, koji su ibili izgrađeni za fitogeografske ciljeve, a to su prvenstveno klasifikacije od De Martonnea (1909—1932), ..... (1906), P a v a r i j a (1916), K ö p p e n a (1918´—1931), C a j a n d e r a (1916—1922), Ilvessala (1920) i Rubne ra (1934). Osim pomenutih klimatsko-vegetacijskih sistema utvrđeno je dosad i više raznih indeksa, kojima je svrha da na što jednostavniji način prikažu karakteristične osobine klimatskih prilika nekoga kraja. Termički su indeksi starijeg datuma (Griesebac h 1872, M a y r 1906). Oni se osnivaju samo na temperaturi. Pluviotermički i higrotermički indeksi rezultiraju iz odnošaja između pluviometričkih odnosno higrometričkih i termičkih podataka. Od mnogobrojnih i važnijih pluviotermičkih indeksa, koji su spomenuti u ovoj knjizi, autor posebno i kritički obrađuje slijedeće: 39 |