DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1938 str. 44 <-- 44 --> PDF |
na teritoriju sreza krčkog. Lov sa ovim psima smije se vršiti samo u vremenu određenom drugom alinejom § 21. Zakona o lovu. Podjedno se obznanjuje, da je lov sa psima jazavčarima i španijelima dozvoljen i na teritorijima onih srezova, na kojima je uvodno citiranom naredbom zabranjen lov sa psima brakircima. — Ban R u ž i ć, v. r. Naredba broj 14353/7-1936. objelodanjena je u Šum. Listu broj 1. od 1937. god. na stranici 46. Ing. A. P. ODBORI ZA POŠUMLJAVANJE. Dne 22. septembra 1937. održana je u Ministarstvu šurna i rudnika konferencija o danima sađenja drveća i organizaciji akcije za propagiranje ideje pošumljivanja u narodu. Konferenciju je sazvalo Ministarstvo šuma i rudnika, pa je na jednom dijelu konferencije prisustvovao i gospodin Ministar šuma i rudnika. Pored načelnika za vrhovni šumarski nadzor g. Ing. Sav e Vučetić a i još trojice činovnika ministarstva šuma učestvovali su na konferenciji izaslanici Ministarstva poljoprivrede, unutrašnjih poslova, vojske i mornarice, saobraćaja i građevina, te izaslanici poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zemunu, Crvenog krsta kraljevine Jugoslavije, Sokola kraljevine Jugoslavije, Jugoslovenskog učiteljskog udruženja, Udruženja jugoslovenskih agronoma i Društva za zaštitu životinja i rastinja. Konferencija je konstatovala, da je poradi velike rasprostranjenosti brdskih golijeti u našoj državi njihovo pošumljavanje jedno od najkrupnijih naših privrednih i socijalnih pitanja, koje čeka još uvijek svoje riješenje. Taj veliki posao moći će se svršiti samo onda, ako ideju pošurnljavanja prihvate kao svoju i najširi narodni slojevi, te se late i samog pošurnljavanja i čuvanja i njegovanja postojećih i nanovo podignutih šuma. Potrebno je stoga, da se na širokoj osnovici povede pošumljivačka akcija, a naročito da se živo i ustrajno poradi na popularizovanju pošurnljavanja golijeti. Toga posla treba da se pored nastojanja državnih i samoupravnih službenih ustanova prihvate udružene i sve naše humane i kulturne organizacije. Konferencija je stoga zaključila, da se zamoli gosp. Ministar šuma i rudnika, da se u Beogradu njegovom inicijativom obrazuje Centralni odbor za pošumljavanje, koji će rukovoditi ovom akcijom, a u taj odbor da uđu: Načelnik odjeljenja za vrhovni šumarski nadzor, načelnik Odjeljenja za upravu državnih šuma ili zamjenik koga on odredi, iz Odsjeka za pošumljavanje šef i referent za pošumljavanje, iz Ministarstva građevina načelnici Odjeljenja hidrotehničkog i za puteve, načelnik Građevinskog odjeljenja Generalne direkcije državnih željeznica, zastupnici Ministarstva socijalne politike i narodnog zdravlja, za fizičko vaspitanje naroda, vojske i mornarice, Inspekcije zemaljske obrane, Ministarstva prosvjete, odjeljenja za osnovnu nastavu, Ministarstva unutrašnjih poslova (upravnog odjeljenja), Ministarstva poljoprivrede odjeljenja za biljnu proizvodnju i za stočarstvo, Poljoprivredno-šumarskog fakulteta izaslanici i jednog i drugog odsjeka, Centralnog presbiroa, Crvenog krsta, Sokola kraljevine Jugoslavije, Saveza skauta, Jugoslovenskog ženskog saveza, Glavnog zadružnog saveza, Saveza zdravstvenih zadruga, Jugoslovenskog učiteljskog udruženja, profesorskog društva, Jugoslovenskog šumarskog udruženja, Udruženja poljoprivrednih stručnjaka, Srpskog poljoprivrednog društva, Udruženja jugoslovenskih agronoma, Saveza pčelarskih zadruga, Društva za zaštitu životinja i rastinja i Srpskog planinarskog i turističkog društva. Gospodin Ministar šuma i rudnika prihvatio je predlog konferencije, pa je riješenjem broj 6396 od 30. IX. 1937. obrazovao Odbor za pošumljavanje, koji sačinjavaju predstavnici organizacija i nadleštava, kako je to konferencija predložila. 42 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1938 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Dne 10. X. 1937. odbor se konstituisao i odabrao je: Za predsjednika g. Dr. Stevan a Dimitrijevića , profesora teološkog fakulteta u penziji i predsjednika Crvenog krsta; za podpredsjednike gg. Dr. Stanoja Nedeljkovića, dekana poljoprivredno- šumarskog fakulteta i predstavnika Srpskog planinarskog društva, Dr. Ing. Josip a Balena , profesora poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zemunu i predstavnika toga fakulteta, g. Gjur u P. Brzakovića , predstavnika Sokola. Za tajnika: g. Ing. Aleksandra Bogičevića, savjetnika Ministarstva šuma. Za članove užeg odbora: g. Sav u Vučetića , načelnika Odjeljenja za vrhovni šumarski nadzor, i po jednog predstavnika Ministarstva vojske i mornarice i Ministarstva prosvjete, koga ta ministarstva odrede. U smislu napred spomenutoga riješenja g. Ministra šuma i rudnika br. 6396/37. odbor će sam za svoje poslovanje izraditi pravilnik, a analogno odboru u Beogradu obrazovati će se slični odbori u banovinskim i sreskim mjestima, u koje će ući delegati istih i sličnih organizacija i istih nadleštava. Na uvodno spomenutoj konferenciji dne 22. IX. 1937. primljen je programatski predlog predstavnika Crvenog krsta g. Vase Lazarevića i to: 1. da se po školama i preko svih društava drže popularna predavanja, kojima bi se naša javnost upoznala sa koristi i važnosti šuma; 2. da se u dane sađenja drveća drže predavanja preko radija i na drugim mjestima; 3. da se u dnevnim listovima, omladinskim i drugim časopisima tih dana pišu članci o šumama; 4. da se izdaju publikacije, brošure i leci, kojima će se popularisati ovaj rad; 5. da banske uprave izdaju pismena upustva o pošumljavanju za učitelje i za učenike osnovnih, srednjih i stručnih škola; 6. da se moli Ministarstvo prosvjete, da se za svaku školu odredi po jedan ili više dana s jeseni i proljeća, kada će učenici po mogućstvu pod nadzorom stručnjaka raditi na sadenju, u šumskim rasadnicima ili na branju sjemena; 7. da se u učiteljskim školama i bogoslovijama obrati veća pažnja šumarstvu i poljoprivredi, jer sada učitelji nisu o tome dovoljno upućeni; 8. da se zamoli Ministarstvo građevina i banske uprave, da u dane sađenja drveća oslobode redovne dužnosti nadzornike puteva i putare i upute ih da aktivno sarađuju na sadenju; 9. da se od Ministarstva šuma i rudnika traži, da se u školama i svim drugim organizacijama kao i do sada daje sjeme i šumske sadnice besplatno; 10. da se od Ministarstva šuma i rudnika traži, da se uredi dovoljno rasadnika u zemlji; U. da se od Ministarstva šuma i rudnika traži, da se ustupe školskoj djeci zemljišta za rasadnik i voćnjak; 12. da Ministarstvo šuma i rudnika naredi sreskim vlastima, da se gajevima zasađenim na ovaj način posveti naročita pažnja, da bi se sačuvali, a gdje je to neophodno potrebno, da se i ograde; 13. da Ministarstvo unutrašnjih poslova naredi općinskim vlastima, da ´ ovu akciju u svim pravcima pomažu; 14. da se traži od Ministarstva prosvjete, da se pri zidanju novih školskih zgrada uvijek predvidi dovoljno zemljišta za uređenje voćnjaka, parkova i rasadnika; 15. da se traži od svih društava, koja podižu svoje stanove, da oko njih imaju svoje parkove i voćnjake; 43 |