DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1938 str. 10 <-- 10 --> PDF |
nametom ili dodatkom, a taj iznosi danas 5%. od procijenjene vrijednosti imovine. Favorizirana su pojedinačna šumska preduzeća vis-a-vis velikih šumskih kapitalističkih društava. Da bi se mogao primjenjivati porez na imovinu, donesen je novi Zakon o procjenama od 16. X. 1934. god. za određeno vremensko razdoblje, a na osnovu toga donesena je 1935. god. naredba o jedinstvenoj vrijednosti u šumskom gospodarstvu, utvrđenoj na objektivnoj prihodnoj vrijednosti, koja bazira na prihodnoj sposobnosti šume. Procjena se vrši po metodi dobnih razreda, koja nas upućuje na to, da je drvna zaliha najvažniji dio šumske imovine i da je ta zaliha u svakom šumskom gospodarstvu drugačije izgrađena. Pomoću tabela izračunaju se brutto i netto-prihodi po odbitku redovnih troškova gospodarstva, a vrijednost konkretnoga gospodarskoga stanja izračuna se upoređenjem konkretno izgrađene sa normalnom šumom. Gdje ne postoji privredni plan, utvrdi se prosječna procjena, u koju su svrhu izdale poreske vlasti tabele. To važi u glavnom za male seljačke šume. Kod šuma sitnih i srednjih dobiva se vrijednost imovine direktno iz kapitaliziranoga čistoga prihoda. Kod zaštitnih šuma predviđena je naročita procjena u jednoj tabeli! prema stepenu mogućnosti iskorišćavanja. Kod šuma prebornih pitanje procjene još nije valjano riješeno, jer je oteščan postupak sa šumama nepravilnim odnosno nejednake starosti. Metoda se sastoji u preračunavanju debljinskih razreda u dijelove površina debljinskih razreda. Njemačko je poresko zakonodavstvo bez sumnje vrlo dobro izgrađeni sistem pravoga shvatanja vlasti o šumskom dohotku i šumskoj imovini. Za njegovu daljnju izgradnju morat će prije svega biti mjerodavna potreba, da se još točnije shvate šumski odnosi bazirani na šumskom zemljištu i sastojini. »Previsoki porez na šumu« smatra Dr. Mantel »ne pogađa konačno toliko sadanjega posjednika šume, koji, ako suviše iskorišćava šumu, može poreski teret prebaciti i na budućnost, koliko pogađa (mnogo više) sam objekt, šumu, u njezinoj za narod punoj važnosti.« Italija.1* Šume i šumska zemljišta nisu podvrgnuta naročitom oporezivanju, različitom od zemljišta namijenjenog drugim kulturama. Primjena poreza na zemljište vrši se na osnovu katastra, gdje su po svakoj partiji upisani vlasnici, pojedina zemljišta, sa odnosnom površinom, obrađivanje i prihod. Taj prihod ili procjena zemljišta različita je prema obradi i stanju obrađenog zemljišta i sastoji se u ukupnom godišnjem proizvodu, koji pripada vlasniku kao takvom, t. j . vlasniku bruto-prihod po odbitku administrativnih troškova, godišnje kvote za reintegraciju obrade, godišnje kvote za održavanje i očuvanje zgrada i uopće svih troškova oko sistematizacije i održavanja zemljišta. Vlasnikov bruto-prihod dobija se od ukupnog godišnjeg proizvoda po odbitku: 14 1. Testo unico delle leggi sui riuovo eatastro (R. D. 8 ottobre 1931, n 1572) i Regolamento per la sua esecuzione (R. D. 12 ottobre 1933, n 1539). Roma, Istituto poligrafico dello stato 1934. 2. R. Decreto Legge 16 ottobre; 1924, n 1613: Riordinamento délie aliquote del´ imposta sui redditi di richezza mobile 1 delle importe sui terreni e sui fabbricatiministarska instrukcija o izvršenju toga dekreta. Vidi u Bolletino ufiiciale, Roma, anno 1925, No 3. 56 |