DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1938 str. 13     <-- 13 -->        PDF

svotu, koja prelazi izvjestan minimum. Taj je porez kasnije uvećan tako,
da je porezovnik, koji je n. pr. plaćao iznad 8,796 zloti zemljišnoga poreza,
plaćao na ime dopunskog poreza još toliko, dakle 100%, dok je
osnovni porez do 1232 zlotija bio oslobođen od plaćanja progresije. Taj
dopunski (progresivni) porez teško tereti i šumske eksploatacije.


Radi se na klasifikaciji šuma, koja se upravo vrši, a vrlo je pojednostavnjena,
jer ograničava terene pokrivene šumama u tri osnovne
klase. Kao kriterij podjele u klase uzeto je u obzir šumsko zemljište
obrašteno kao i neobrašteno.


Pravilnici za izvršenje zakona objašnjavaju u detalju, kako treba
ispitivati kvalitet drva za razne klase i kako treba postupati kod procjene
kvaliteta šumskog tla. Kako da se postupa u slučaju razlike vrijednosti,
precizno je određeno imajući u vidu karakteristike šumskog
tla i karakteristike sastojina. Ovaj jednostavni princip klasifikacije objašnjava
se činjenicom, da prilikom opredjeljivanja poreza na šume treba
uzet u obzir posve zasebne ekonomske faktore: zakon predviđa dijeljenje
kraja u šumske ekonomske distrikte. Izrađivanje granica tih distrikata
biće slijedeća i najvažnija etapa (od svih stvarnih poslova) na reformi
zemljišnog poreza u Poljskoj, dok će u posljednjoj etapi biti zakonom
regulisane cijene (pristojbe) i vjerojatno će se prestati s manjkavim sistemom
progresivnog oporezovanja zemljišta.


Porez na dohodak u Poljskoj izgrađen je slično kao u većini država
Evrope. Zakon smatra kao dohodak iz šume čiste prihode realizovane
sječom drva i svim ostalim koristima iz šuma kao i odštetu dobivenu
za korišćenje šumom, koja je cedirana trećem licu. Ako su sječe izvršene
u količini, koja prelazi plan racionalnog eksploatisanja ili prirodnog priraštaja
šume, dodaje se cijelom dohotku porezovnika samo svota realizovana
sječom onoga dijela šume, koji je bio određen za sječu prema
planu ili koji odgovara naravnom priraštaju šume. Dohodak ostvaren od
one sječe, koja prelazi količinu određenu planom eksploatacije šume ili
odgovarajuću količinu prirodnog priraštaja, poreski je subjekt podložan
dopunskom porezu po ovoj šemi: potpuni čisti dohodak ostvaren od
vanredne sječe razdjeljen je na šest jednakih djelova; jedna se šestina
dodaje ukupnom dohotku, a dohodak od ostalih pet šestina podložen je
procentnom porezu, koji odgovara porezu na cjelokupan dohodak; ako
je ukupan dohodak manji od dohotka podloženog porezu prema zakonom
predviđenoj skali, tih V« dohotka oporezovano je stanovitim procentom
poreza prema najnižem stepenu rečene skale.


Kako je taj sistem dosta komplikovan i povod čestom trvenju, žalbama
i objašnjenjima, u pripremi su provedbene naredbe k zakonu o
porezu na dohodak šuma, kako bi poreske vlasti uvažavajući minimum
ideja o dohotku šuma mogle biti u svako vrijeme obaviještene, kako da
rade u neizvjesnim slučajevima. Projektovana je redakcija, po kojoj se
pri određivanju dohotka od šuma uzima u obzir ovo:


a) kao dohodak: sume dobivene izvršenim sječama u jednoj godini
po planu razumne eksploatacije dot. po planu, koji odgovara naravnom
priraštaju, ili pak sume dobivene od ušteda na sječama iz pređašnjih
godina i od sječa u šumama bez razumne eksploatacije kao i sva korišćenja
šumama i nagrade za pravo korišćenja ustupljeno trećim licima,


59