DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1938 str. 13 <-- 13 --> PDF |
svotu, koja prelazi izvjestan minimum. Taj je porez kasnije uvećan tako, da je porezovnik, koji je n. pr. plaćao iznad 8,796 zloti zemljišnoga poreza, plaćao na ime dopunskog poreza još toliko, dakle 100%, dok je osnovni porez do 1232 zlotija bio oslobođen od plaćanja progresije. Taj dopunski (progresivni) porez teško tereti i šumske eksploatacije. Radi se na klasifikaciji šuma, koja se upravo vrši, a vrlo je pojednostavnjena, jer ograničava terene pokrivene šumama u tri osnovne klase. Kao kriterij podjele u klase uzeto je u obzir šumsko zemljište obrašteno kao i neobrašteno. Pravilnici za izvršenje zakona objašnjavaju u detalju, kako treba ispitivati kvalitet drva za razne klase i kako treba postupati kod procjene kvaliteta šumskog tla. Kako da se postupa u slučaju razlike vrijednosti, precizno je određeno imajući u vidu karakteristike šumskog tla i karakteristike sastojina. Ovaj jednostavni princip klasifikacije objašnjava se činjenicom, da prilikom opredjeljivanja poreza na šume treba uzet u obzir posve zasebne ekonomske faktore: zakon predviđa dijeljenje kraja u šumske ekonomske distrikte. Izrađivanje granica tih distrikata biće slijedeća i najvažnija etapa (od svih stvarnih poslova) na reformi zemljišnog poreza u Poljskoj, dok će u posljednjoj etapi biti zakonom regulisane cijene (pristojbe) i vjerojatno će se prestati s manjkavim sistemom progresivnog oporezovanja zemljišta. Porez na dohodak u Poljskoj izgrađen je slično kao u većini država Evrope. Zakon smatra kao dohodak iz šume čiste prihode realizovane sječom drva i svim ostalim koristima iz šuma kao i odštetu dobivenu za korišćenje šumom, koja je cedirana trećem licu. Ako su sječe izvršene u količini, koja prelazi plan racionalnog eksploatisanja ili prirodnog priraštaja šume, dodaje se cijelom dohotku porezovnika samo svota realizovana sječom onoga dijela šume, koji je bio određen za sječu prema planu ili koji odgovara naravnom priraštaju šume. Dohodak ostvaren od one sječe, koja prelazi količinu određenu planom eksploatacije šume ili odgovarajuću količinu prirodnog priraštaja, poreski je subjekt podložan dopunskom porezu po ovoj šemi: potpuni čisti dohodak ostvaren od vanredne sječe razdjeljen je na šest jednakih djelova; jedna se šestina dodaje ukupnom dohotku, a dohodak od ostalih pet šestina podložen je procentnom porezu, koji odgovara porezu na cjelokupan dohodak; ako je ukupan dohodak manji od dohotka podloženog porezu prema zakonom predviđenoj skali, tih V« dohotka oporezovano je stanovitim procentom poreza prema najnižem stepenu rečene skale. Kako je taj sistem dosta komplikovan i povod čestom trvenju, žalbama i objašnjenjima, u pripremi su provedbene naredbe k zakonu o porezu na dohodak šuma, kako bi poreske vlasti uvažavajući minimum ideja o dohotku šuma mogle biti u svako vrijeme obaviještene, kako da rade u neizvjesnim slučajevima. Projektovana je redakcija, po kojoj se pri određivanju dohotka od šuma uzima u obzir ovo: a) kao dohodak: sume dobivene izvršenim sječama u jednoj godini po planu razumne eksploatacije dot. po planu, koji odgovara naravnom priraštaju, ili pak sume dobivene od ušteda na sječama iz pređašnjih godina i od sječa u šumama bez razumne eksploatacije kao i sva korišćenja šumama i nagrade za pravo korišćenja ustupljeno trećim licima, 59 |