DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1938 str. 14 <-- 14 --> PDF |
na posljetku vrijednost zaliha posječenog drva na kraju gospodarske godine; b) kao troškovi: plaća radnicima i podavanje na osnovu ugovora iii zakona, troškovi šumske administracije (plan šumske eksploatacije, tehnički savjeti, ugovori, premještenja, ured i t. d.), troškovi šumskog uzgoja, zaštita šume, sječa šume, tesanje, privlačenje drveta, amortizacija, troškovi uzdržavanja građevina i naprava u dobrom stanju kao i obnova prvobitnog stanja zgrada i uređenje u šumama (šumske stražarnice, mostovi, željeznice i t. d.), mašine i sve oruđe izdato pod najam, na posljetku vrijednost zaliha posječenog drva na kraju gospodarske godine. Kao izvanredna sječa drva smatra se ona, koja prelazi određenu količinu fiksiranu planom gospodarstva ili koja prelazi količinu, koja odgovara prirodnom priraštaju, kao na pr. sječe učinjene dozvolom vlasti kompetentnih u cilju da se postojeća kultura promijeni u drugu (preriju, obradivu zemlju i t. d.), zatim sječe koje ne zavise o volji posjednika šume (izmjene zemljišta, geološka istraživanja i t d.), sječe realizovane povodom elementarnih nepogoda (požari, snjegolomi, vjetrovi, kukci i t. d.), sječe starih stabala i određenih sjemenjaka, ako su ostvarene u količini i periodi, koja nije predviđena planom eksploatacije, ali sa dozvolom nadležne vlasti, napokon sve sječe godišnjih etata, koji dospijevaju na realizovanje u narednoj godini, a sa dozvolom vlasti. Naprotiv sječe ušteđene iz prijašnjih godina i izvršene u poznijim godinama, sječe stabala starih i određenih za naplođivanje, a u skladu sa planom eksploatacije šuma, kao i sječe izvršene zbog potrebe pošumljavanja treba računati u redovite sječe. Prodaja sječina u cilju krčenja stabala sa zemljišta obraslog šumom (prodaja, zamjena zemljišta, razrješenje servituta i t. d.) jest pretvorba imetka u naravi i prema tomu prihodi, koju odmah rezultiraju, ne mogu se računati kao dohotci s obzirom na porez. Na kraju spomenutog svoga referata dolazi B o b i n s k i do ovih zaključaka: 1) Osobene karakteristike eksploatacije šuma iziskuju takovu primjenu poreskog sistema, da porezi ne postanu pretjerani teret, koji bi konačno upropastio same šume. Faktor prirodnih sila, koji odlučuje u eksploatacijama šuma, ne dozvoljava da se brzo uspostavi ravnoteža poremećena manjkavim sistemom poreza. 2) Porezom na nekretnine pričinjeno je dosta štete šumama mehaničkom primjenom onih normi, koje su usvojene za oranice (poljoprivredno tlo). Klasičan primjer zbrke agrarnih ideja sa idejama, koje se odnose na eksploataciju šuma, vidi se u progresivnom dodatku k porezu na nekretnine, dodatku koji nije motivisan ni teorijskim principima ni političkim obrazloženjima. 3) Ako porez na dohodak ne treba da izazove u praksi ogroman broj suprotnih tumačenja, treba da sadrži sasvim tačne definicije »dohotka od šume«, »vanredne sječe«, »pretvaranja u vrste imovine, koju predstavljaju šume«. Bez ovih jasnih i potpunih definicija teško je tražiti da poreske vlasti budu u stanju da utvrde sasvim pravično i objektivno porez na prihod od eksploatacija šuma. Tako B o b i n s k i. 60 |