DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1938 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Kako se vidi iz ovih nekoliko primjera, postoje razni poreski sistemi, a postoji i porez na prihod od zemljišta kao manje važan ili kao dopunski porez. I kod nas je D. L e t i c a zastupao gledište, da se zemljišni porez prepusti oblastima kao autonomni porez. Iz triju važećih tabela za plaćanje zemljišnoga poreza u Bugarskoj vidi se, da se u ravnici plaća 7 do 16 puta manje za šume nego za oranice, a na planinama 3 do . puta manje za šume nego za oranice. Kod nas je obrnuto, kako ćemo kasnije vidjeti. Nadam se, da ću uskoro moći da prikazem i poresko zakonodavstvo u Francuskoj, Čehoslovačkoj, Austriji, Madžarskoj i Rumunjskoj. II. NAŠE SADANJE PORESKO ZAKONODAVSTVO. Zakon o neposrednim porezima donesen je 8-XI-1928. Kratki sadržaj njegov prikazao je Ing. M. P 1 a v š i ć.17 S tim je zadatkom izvršena unifikacija ranijih pet sistema o neposrednim porezima, a za zemljište, dakle i za šume i šumska zemljišta, recipiran sistem oporezovanja prihoda zemljišta ili t. zv. zemljarina, s naročitom karakteristikom, na koju ću se zasebno osvrnuti, da je za veće šumske posjede taj porez progresivan, jer se osim osnovnoga plaća i dopunski porez. Iste godine 9. maja donesena je uredba o utvrđivanju prihoda od zemljišta kao i o izvršenju popisa zemljišta u krajevima, gdje još nisu izrađeni katastarski podaci, što mora biti gotovo do 1-1-1939 g., a kao posljednji donesen je 19. decembra 1928. god. zakon o katastru zemljišta, po kojem izrađeni katastar zemljišta na osnovu premjera, klasiranja i procjene zemljišta služi kao podloga za pravedno oporezovanje zemljišta, a istovremeno za izradu baštinskih knjiga. Glavna je karakteristika ovog sistema poreza s obzirom na šumsko gospodarstvo u tome što se po tom sistemu plaća porez linearno, bez obzira na to, da li je, koliko i kako u stanovitoj šumi! formiran kapital drvne mase, bez obzira na način gospodarenja odnosno uzgojni oblik ili, gdje je gospodarenje sa šumom neuređeno, bez obzira na konkretno stanje drvne zalihe I obim korišćenja šumom. Jednako plaća porez vlasnik posve mlade hrastove šume kao i vlasnik skupih starih hrastovih šuma, jednako vlasnik koji gospodari strogo potrajno godišnje kao i onaj, koji prekidno gospodari, dakle bez obzira na to, crpi ii vlasnik korist iz svoje šume ili ne, troši li osnovni šumski kapital ili ga štedi. Poreskog zakonodavca to se ništa ne tiče. Starih šuma nestaje i u budućnosti će se osjetiti nepravičnost ovakovog sistema poreza na šume. Često se dešava, naročito kod zakona materijalne prirode, da se istom u primjeni stanovite norme kroz izvjesno vrijeme može valjano prosuditi, odgovara li ta norma prirodi privredne stvari, njezinom poreskom kapacitetu i da li je opterećenje šuma i apsolutno i u odnosu prema drugim vrstama kulture pravično razdijeljeno. Prije nego prijeđem na konkretno razlaganje, smatram potrebnim reći, da sadanji naš zakon o neposrednim porezima odgovara stepenu iskorišćavanja našeg poljoprivrednog i šumskoga zemljišta, pa ne treba da se traži prelazak na savremeniji i pravičniji sistem oporezovanja, a 17 Vidi Sum. list 6. 61 |