DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1938 str. 16 <-- 16 --> PDF |
taj je porez na dohodak. I ako bi bilo poželjno, smatram da to nije za sad potrebno, a ni izvedivo iz ovih razloga: Naše šumsko gospodarstvo u najvećem je dijelu dosta primitivno i ekstenzivno. Izuzeti se može od ovoga Slovenija i veći dio Hrvatske. Takvo je stanje posljedica historijsko-političkoga razvoja.18 Kako stepen šumske privrede odgovara općem kulturnom, ekonomskom i moralnom nivou naroda u pojedinim krajevima države, šumsko će gospodarstvo još dugo ostati na raznim stepenicama razvoja. Jedino sigurna baza za racionalno gospodarenje šumama, pa prema tome i za pravilan razrez poreza, jest gospodarska osnova, jer po njoj dolazi vlasnik šume do saznanja o načinu i obimu izgradnje kapitala u drvnoj zalihi, koji kapital ima da daje periodično ili godišnje maksimalnu šumsku rentu, izraz materijalnoga stanja odnosno finansijskog posibiliteta šume kao osnove za pravilno opterećenje poreza šumom. Prema tomu najmanje nepouzdana baza za poreske vlasti, a najmanje nepravična za šumovlasnika jest uređena šuma, dakle šuma, kojom se gospodari na osnovu valjano izrađenog privrednog plana i o kojoj se, pored valjane procjene, vodi stroga evidencija i kontrola korišćenja. Jedino vrijednost rente šumskog kapitala, izražena u drvnoj masi, imala bi biti osnovnim predmetom poreza na šume. Uobičajeno (i u stranoj literaturi) kombinovanje zemljišne i šumske rente trebalo bi podvrći detaljnijem studiju, jer po mojem mišljenju šumsko-zemljišna renta imala bi da se zove samo šumska renta. Najvažniji produkt šumskog zemljišta jest zrela za sječu sastojina. Premda i valjano izrađeni privredni plan ne može biti garancija za konstantno održavanje konkretnoga šumskoga kapitala, jer je taj šumski kapital podvržen promjeni (izmjena ophodnje i vrsti uzgoja, postojanje stabala prestarih i bez prirasta, loše vođenje proreda), ipak je cdobreni privredni plan za sve vlasti, dakle i za finansijske, punovažan dokumenat. Uvažimo li, da je valjano izrađenih gospodarskih osnova vrlo malo i da za sve šume neće moći biti tako skoro izrađene gospodarske osnove, jasno je, da smo danas još daleko od osnovne pretpostavke za vođenje racionalnog šumskog gospodarstva. Imamo li još k tome u vidu naglo krčenje i satiranje šuma u znatnom dijelu države, dolazimo do zaključka, da je naše šumarstvo u najvećem dijelu još prosto i ekstenzivno, a vođenje konkretne šumske politike, koja bi beskompromisno težila k rečenom cilju, ne zavisi samo o nosiocima te politike. Prema tome izvjesno je to, da našim sadanjim jednostavnim šumsko- gospodarskim odnosima odgovara sadanji jednostavni poreski sistem, a taj je u zemljišnom porezu, po kojem se za čitavi privredni diskrikt izvrši paušalna procjena prihodne sposobnosti šuma i izradi ljestvica katastralnoga čistoga prihoda bez obzira na razne karakteristike šumskog zemljišta i šumske kulture. Izlazi, da se ne može smatrati potrebnim, da se sadanji t. zv. zemljišni! porez napusti zbog svoje zastarjelosti odnosno krutosti i prema tome nejednakosti, koja rađa nesrazmjernim razrezom poreza, i da se zamijeni savremenim porezom na dohodak. 18 Vidi prikaz pisca: Komunalne šume u Jugoslaviji, Šum. list 1937. br. 2. 62 i |