DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1938 str. 19 <-- 19 --> PDF |
U koliko to ne bi uspjelo, trebao bi da se barem stav .. §-a 101. zakona o šumama izmijeni i da glasi: »oslobađanjem od poreza za vrijeme od 40 godina za kulture listača, a za vrijeme od 60 godina za kulture četinjača po isteku godine, u kojoj je prema svedočanstvu bana postignut potpun obrast u podignutoj kulturi.« Za proširenje ove olakšice postoje gospodarski, poresko-tehnički i zakonsku razlozi, koji su u ostalom poznati. Šuma na kršu ima preko 800.000 ha. Četinjače se mogu kasnije iskorišćavati. Takove se šume izgrađuju vrlo sporo, a iskorišćavaju u vrlo ograničenoj mjeri. Zaštitne su svoje vrsti, a u budućnosti imati će još širi značaj: biti će pretkultura za druge više vrsti kulture, biti će zaštita i popuna postojećih kultura, osobito voćnjaka i pašnjaka, a istovremeno služiti će siromašnom kraškom pučanstvu za ogrijev i stoku ... Poresko-tehnički je osnov u neekonomskoj karakteristici tih šuma, jer se takove šume iz javnih interesa podižu bez obzira na rentabilités njihov. Preskupe su to investicije! Poreske vlasti važno je uvjeriti, da su i postojeće stare ekonomske šume na kršu jedva aktivne, a one koje se podižu va.n sadanjih postojećih šuma, ostati će dugo pasivne. Zakonski osnov nalazimo u propisima Zakona o šumama i zakona o neposrednim porezima. — Zakon o šumama u čl. 106 stav 6 propisuje, da u izvršenju i unapređenju radova oko pošumljavanja krševa, golijeti i živoga pijeska učestvuje država između ostalih mjera i »oslobođenjem plaćanja poreza za vrijeme od 40 godina po isteku godine, u kojoj je, prema svjedočanstvu bana, postignut potpun obrast u podignutoj kulturi «. Čl. 11 tač. 5, drugu rečenicu Zakona o neposrednim porezima već sam citirao. Ad 1, b) Potrebno je nastojati, da se narednim novelisanjem zakona (i neposrednim porezima oslobode od poreza šume i državne i komunalne, a da se svakako izvrši diferencijacija i kategorisanje kulture šuma prema posjedovnom obliku odnosno da se dopunski porez propisan čl. 27. zakona o neposrednim porezima ne plaća na šume državne, koje su opterećene šumskim servitutima, na šume samoupravnih tijela, na šume zakladne (fondovske), na šume plemenske, na šume imovnih općina, zemljišnih zajednica i´ sličnih korporacija. Bez obzira na mišljenje, koje se sve više širi, da sve šume treba da služe općenitosti, dakle da ih sve treba etatiziratil ili socijalizirati, jer su bile opće narodne i to treba opet da postanu, još će proteći dosta vremena, dok se sadanja posjedovna struktura ne izmijeni u rečenom pravcu. Sve naše šume osim privatnih služe više ili manje općim svrhama. U glavnom imamo tri tipa šuma: državnih, komunalnih i privatnih (među koje ubrajam i crkvene šume). Državne i komunalne služe jednakim svrhama. Prema tomu imali bismo javne i privatne šume ... Pogledajmo pravno-posjedovnu stranu nekojih posjedovnih oblika. Kod državnih šuma sređuju se pravno-posjedovni odnosi, jer država hoće da se oslobodi servituta na neke svoje šume i da izvrši ograničenje svojih šuma, gdje ove još nisu razgraničene. Potom će država nesmetano da gospodari svojim šumama u korist državne kase. 65 |