DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1938 str. 35 <-- 35 --> PDF |
čeni prostor, na kojem se imaju predočiti i protumačiti šumsko-privredni odnosi i pojave kao karakteristične posledice toga prostora, njegovih osebina i stanovništva, već i za veće prostore, ćele kontinente, za savkoliki svet. No samo statističko prikazivanje šumsko-privrednih pojava, ma kako ono bilo važno, ne daje kauzalno obrazloženje za odnose između dinamike proizvodnje i potrošnje drveta, a to je baš za današnjeg privrednika od prvoklasnog značaja. To ga interesuje kako u pogledu šumsko-privrednih pojava i odnosa u vlastitoj zemlji, gde želi da bude na čistu sa proizvodnim kapacitetom šuma i mogućnostima podmirivanja vlastitih potreba, tako i u pogledu spomenutih pojava i odnosa u onim zemljama, iz kojih želi podmiriti ostatak vlastitih potreba ili u kojima želi plasirati viškove svoje produkcije. Potreba ovakvog poznavanja oseća se već iz praktičnih razloga naročito danas, kada su zemlje ne samo zaokružene carinskim barijerama i nadahnute autarhističkim nastojanjima, već kad su i razne mere trgovinsko- političke, fiskalne ili devizno-finansijske prirode, šta više i opšte političke prirode, toliko komplikovale trgovinsku razmenu dobara, da samo detaljno proučavanje šumsko-privrednih odn. -drvno-trgovinskih prilika na osnovu analize privredno-geografskih elemenata može dati pouzdanu osnovicu za preduzimanje efikasnih mera u cilju popravka stanja kako u pojedinostima tako i općenito. Pored ove praktične strane treba naglasiti, da geografska istraživanja u smeru kauzalno-dinamičkom interesuju u istoj meri i nauku , tako se naučna istraživanja´u oblasti moderne Šumsko-privredne politike ne mogu ni zamisliti bez solidne osnovice, koju će dati šumsko-privredna geografija. Prema tome mogli bismo konkretizovati zadata k šumsko privredne g e o gr af i j e ovako: 1) da prikaže uzročnu vezu između prirodnih i ekonomskih uslova i raznih pojava u šumskoj privredi; 2) da predoči prostorno raširenje šumsko-privrednih objekata, subjekata i pojava, tj. šuma, njihovih produkcionih sposobnosti, eksploatacionih uslova (transportne, socialne i finansijske prirode), domaće potrošnje drveta odnosno domaćeg drvnog tržišta, zanatstva, nalazišta šumske industrije, i ostalih potrošača drveta; odnosa između domaće proizvodnje i potrošnje; mogućnosti izvoza odn. potrebe uvoza drveta i 3) da odredi tipične šumsko-privredne oblasti, u kojima se opaža pravilno i harmoničko funkcionisanje geografskih i šumsko-privrednih pojava. Da bi se u tom smislu mogla dati koliko toliko potpuna slika o privredno- geografskoj dinamici šumske privrede, potreban je cell niz prethodnih radova. U cilju stvaranja zaključaka, koji će se odnositi na veće oblasti, potrebno je izvršiti te prethodne radove na manjim jedinicama tih oblasti. Tako dolazimo do šumsko-privrednogreoniranja. Do sada je od svih privrednih grana u tom pogledu urađeno najviše u poljoprivredi, a u šumarstvu je početak privrednog reoniranja dobio konkretnu formu najprije u Rusiji,2 dok se u novije vreme javlja 2 M. I. I v a n o v s k i i, Leso-ekonomičeskaja geografija Sojuza SSR. 1928 81 |