DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1938 str. 35     <-- 35 -->        PDF

čeni prostor, na kojem se imaju predočiti i protumačiti šumsko-privredni
odnosi i pojave kao karakteristične posledice toga prostora, njegovih
osebina i stanovništva, već i za veće prostore, ćele kontinente, za savkoliki
svet.


No samo statističko prikazivanje šumsko-privrednih pojava, ma
kako ono bilo važno, ne daje kauzalno obrazloženje za odnose
između dinamike proizvodnje i potrošnje drveta, a to je baš za
današnjeg privrednika od prvoklasnog značaja. To ga interesuje kako u
pogledu šumsko-privrednih pojava i odnosa u vlastitoj zemlji, gde želi
da bude na čistu sa proizvodnim kapacitetom šuma i mogućnostima
podmirivanja vlastitih potreba, tako i u pogledu spomenutih pojava i
odnosa u onim zemljama, iz kojih želi podmiriti ostatak vlastitih potreba
ili u kojima želi plasirati viškove svoje produkcije. Potreba ovakvog
poznavanja oseća se već iz praktičnih razloga naročito danas,
kada su zemlje ne samo zaokružene carinskim barijerama i nadahnute
autarhističkim nastojanjima, već kad su i razne mere trgovinsko-
političke, fiskalne ili devizno-finansijske prirode, šta više i opšte
političke prirode, toliko komplikovale trgovinsku razmenu dobara, da
samo detaljno proučavanje šumsko-privrednih odn. -drvno-trgovinskih
prilika na osnovu analize privredno-geografskih elemenata može dati
pouzdanu osnovicu za preduzimanje efikasnih mera u cilju popravka
stanja kako u pojedinostima tako i općenito. Pored ove praktične strane
treba naglasiti, da geografska istraživanja u smeru kauzalno-dinamičkom
interesuju u istoj meri i nauku , tako se naučna istraživanja´u oblasti
moderne Šumsko-privredne politike ne mogu ni zamisliti bez solidne
osnovice, koju će dati šumsko-privredna geografija.


Prema tome mogli bismo konkretizovati zadata k šumsko privredne
g e o gr af i j e ovako:


1) da prikaže uzročnu vezu između prirodnih i ekonomskih uslova
i raznih pojava u šumskoj privredi; 2) da predoči prostorno raširenje
šumsko-privrednih objekata, subjekata i pojava, tj. šuma, njihovih produkcionih
sposobnosti, eksploatacionih uslova (transportne, socialne i
finansijske prirode), domaće potrošnje drveta odnosno domaćeg drvnog
tržišta, zanatstva, nalazišta šumske industrije, i ostalih potrošača drveta;
odnosa između domaće proizvodnje i potrošnje; mogućnosti izvoza odn.
potrebe uvoza drveta i 3) da odredi tipične šumsko-privredne oblasti, u
kojima se opaža pravilno i harmoničko funkcionisanje geografskih i
šumsko-privrednih pojava.


Da bi se u tom smislu mogla dati koliko toliko potpuna slika o privredno-
geografskoj dinamici šumske privrede, potreban je cell niz
prethodnih radova. U cilju stvaranja zaključaka, koji će se odnositi
na veće oblasti, potrebno je izvršiti te prethodne radove na manjim
jedinicama tih oblasti. Tako dolazimo do šumsko-privrednogreoniranja.


Do sada je od svih privrednih grana u tom pogledu urađeno najviše
u poljoprivredi, a u šumarstvu je početak privrednog reoniranja
dobio konkretnu formu najprije u Rusiji,2 dok se u novije vreme javlja


2 M. I. I v a n o v s k i i, Leso-ekonomičeskaja geografija Sojuza SSR. 1928


81