DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1938 str. 43 <-- 43 --> PDF |
/ NEKOLIKO RIJECI NA ČLANAK GOSP. ING. NIKOLE STRIČEVIĆA O MOME »PREGLEDU ŠUMSKE VEGETACIJE U HRVATSKOJ«. U zadnjem broju »šumarskog lista« za god. 1937. napisao je gosp. viši šumarski savjetnik ing. Nikol a Stivičevi ć neke primjedbe o mojoj raspravici, koja je izašla u istom godištu »Šumarskog lista« pod naslovom: »Pregled šumske vegetacije u Hrvatskoj«. Moram priznati, da me neobično veseli živo zanimanje naših šumara za moja istraživanja. Mnogi su mi to izrazili lično, a evo gosp. savjetnik Stivičević posvećuje mojoj raspravici i posebni članak. Sve to jasno pokazuje, da je veza između biljne sociologije i praktičnog šumarstva veoma velika i da je i kod nas došao čas, da se povezu rezultati najnovijih biljnosocioloških istraživanja šumske vegetacije s dugogodišnjim, bogatim iskustvom naših šumara. Ova se biljnosociološka istraživanja ne mogu doduše smatrati, kako misli gosp. savjetnik Stivičević, kao daljnji razvoj M a y r o v i h ideja, jer su ona izraz novog biljnosociološkog strujanja, koje je u zadnja dva desetljeća pod vodstvom J. Braun-Blanqueta , direktora Internacionalne stanice za geobotaničko istraživanje Alpa i Mediterana u Montpellieru, skrenulo staru biljnu geografiju novim putevima. Sistematskim istraživanjima velikog broja sociologa izgrađena je već dosad veoma pregledna i zaokružena slika vegetacije srednje i južne Evrope. I o našim krajevima izašlo je već više rasprava u izdanjima Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti i u Izvješćima botaničkog zavoda sveučilišta u Zagrebu, a u Glasniku Ministarstva poljoprivrede u Beogradu obradio sam u posebnom prikazu metodiku i značenje socioloških istraživanja.1 Oisim ovih stručnih rasprava, koje su već uglavnom spomenute u mome »Pregledu šumske vegetacije«, napisao sam posebni popularni članak u »Prirodi« i u njem prikazao predmet, metodu i važnost sociologije bilja.2 Moja rasipravica o šumskoj vegetaciji u Hrvatskoj ide također istim putem. Ona je napisana prema predavanju, koje sam održao pred više godina na sastanku Hrvatskog prirodoslovnog društva. Zato ne donosi dokazni materijal i ograničuje se samo .. neposredno spomenutu literaturu. Predavanje je bilo posjećeno i od istaknutih predstavnika naše šumarske znanosti, pa sam s njima mnoga pitanja i raspravio. Raspravica je izvadak iz veće studije o šumskoj vegetaciji Hrvatske, koja će, nadam se, ;i najskorije vrijeme izaći. U njoj su ipak prikazani gotovo svi n,aj znatnij i tipov i šumske vegetacije s biljnosociološkog gledišta (izuzev poplavne šume topola i vrba i mješane brdske šume jasena i javora). Odlučio sam se objaviti već ovaj prethodni izvještaj nesamo radi zanimanja mnogih prijatelja šumara i mojih slušača, nego 1 radi zanimanja stranih istraživača, koji rade u susjednim područjima. Gospodin viši savjetnik Stivičević ističe u svome članku neke zamjerke mojoj raspravici. Držim da bi se to moglo skupiti uglavnom na nespominjanje tise i sibireje i na priključenje kestenovih šuma zadruzi Quercetum medioeuropaeum. Želio bih na ove zamjerke odgovoriti u koliko se to može u ovom kratkom obliku, a u mojoj ka~ snijoj raspravi bit će sva ta pitanja mnogo opširnije raspravljena. Dopuštam tvrdnju gosp. savjetnika, da je »tisa trebala da bude spomenuta i u općenitom dijelu«, ali njegovu motivaciju (»kad je već spomenut pinus mughus i pumilio, koji dolaze skoro na istim staništima, a možda i u društvu tise«) — moram a limine odbiti. U prvom redu ne može se uopće uporedivati tisa, koja raste kao zasebno šumsko drvo ili nastupa u malenim grupicama s klekovinom bora (Pinus mughus), koja izgrađuje snažni vegetacijski pojas hrvatskih planina i kao najviši »šumski« pojas dijeli dva posve r a z 1 i č n a svijeta, svijet šumske i svijet planinske vegetacije. S tim planinskim borom nema tisa nikakove veze. Horva t I.: Sociologija bilja i poljoprivreda, »Glasnik Min. poljoprivrede« god. VII. 1930. 2 Horva t I.: Sociologija bilja, »Priroda« sv. XXI. 1931. .9 |