DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1938 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Tisa je kod nas dosta raširena i a´ko se nalazi u stalnom potiskivanju. Veliki broj nalazišta spominje Hire,3 Fekete-Blattny 4 i dr., a meni je lično poznat veliki broj nalazišta tise od Ivanščice do Velebita. Ona gotovo svagdje nastupa u pojasu bukove šume. Kao što nema tisa veze s planinskim borom tako nema veze ni sa sibirejom (Sibiraea croatica), kako naslućuje gosp. savjetnik. O sibireji sam međutim već pisao, pa i na mjestu pristupnom planinarima i prijateljima prirode (vidi: Polja k J.: Planinarski vodič po Velebitu, god. 1929. str. 42—44). Navodi gosp. savjetnika Stivičevića, u koliko se odnose na sibireju vrlo su netočni. U prvom redu ne stoji da Sibiraea croatica dolazi na Altaju, jer je ona dosad nađena samo u hrvatskim planinama (Velebit, Čvrsnica i Čabulja), (ne Preriji), dok na Altaju dolazi srodna Sibiraea laevigata. Zatim naša sibireja dolazi doduše u blizini »mjesta Kućišta općine Karlobag«, ali to »selo i nalazište« nije, kako kaže gosp. savjetnik »upravo ispod nalazišta tise idući od Šarića Duplja prema moru«, jer se Šarića Duplje nalazi oko 16 km na jugoistok od kubusa na Oštarijama, a najbliže nalazište sibireje na Velincu oko 7 km na sjeverozapad od iste točke. Prelazeći međutim preko ovih zabuna gosp. pisca, osvrnut ću se na pitanje kestenovih šuma, koje zaista predstavljaju zanimljivi problem. Potpuno razumijem skepticizam i kritičnost gosp. savjetnika Stivičevića prema mojoj tvrdnji, da se kesten kontinentalnih krajeva Hrvatske ima priključiti acidifilnoj šumi Quercetum medioeuropaeum. Moja je tvrdnja o tom neobrazložena, kao što su neobrazložene i neke druge tvrdnje, ali to neobrazloženje proizlazi iz samog karaktera raspravice, koja donosi u prethodnom obliku rezultate, koje sam vrlo pomno provjerio na mojim osamnajstgodišnjim istraživanjima vegetacije u Hrvatskoj. Glede kestena moram priznati, da bi i meni bilo mnogo lakše, da sam mogao kod nas utvrditi posebnu zajednicu kestenove šume, »kastanetum« u biljnosociološkom pogledu. Međutim iz veoma velikog broja ispitanih ploha, u kojima je kesten nastupao više ili manje obilno, uvjerio sam se, da je kesten u kontinentalnim stranama uglavnom vezan na šumu hrasta kitnjaka na kiseloj podlozi i da se od te šume ne može odvojiti. Na osnovu pretezanja samog kestena ne može se naime u smislu spomenute sociologije postaviti posebna zadružna jedinica (asocijacija). Naše se zadruge osnivaju na skupu svih vrsta, koje su na izvjesnu zajednicu vezane. Međutim dosadašnja ispitivanja kestenovih šuma u sjevernoj Hrvatskoj pokazala su veoma usku vezu s acidifilnom šumom hrasta kitnjaka, koja nastava izrazito kisela tla. Zato je tvrdnja gosp. savjetnika, da kesten »ne trpi tla vapnena i kisela« s obzirom na kiselost posve neosnovana. Pitanje »kastanetuma« kao posebnog karakterističnog područja u smislu M a y r a nije tako jednostavno, kako izgleda u prvi čas. Ono je vrlo generalizirano i nedvojbeno preširoko shvaćeno. Kesten nastupa danas zapravo u dva klimatski različna područja, u području hrasta medunca u submediteranskim krajevima i u području običnog graba i hrasta kitnjaka u kontinentalnim krajevima. U ovom potonjem pokazuje međutim izrazito južni karakter, kako se to vidi i iz karte u R u b n e r a5 (str. 428). Naše šume kestena u sjevernoj Hrvatskoj pripadaju već svakako području srednjoevropskih šuma u širem smislu, a u svom sastavu pokazuju najužu vezu sa zadrugom Quercetum medioeuropaeum. Mislim, da neće biti na odmet ove moje primjedbe na članak gosp. višeg savjetnika Stivičevića. Ističem ponovno radost, da je moja raspravica već u ovom prethod 3 Hir e D.: Revizija hrvatske flore. Rad Jug. akadem. znan. i umjet. knj. 159. str. 111—112. 4 Fekete-Blattny : Die Verbreitung der forstlich wichtigen Bäume und Staucher. 1914. 5 Rubne r K.: Die pflanzengeographischen Grundlagen des Waldbaues, 1934. 90 |