DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1938 str. 47 <-- 47 --> PDF |
danjih ispitivača ovih krajeva, jer nije nemoguće da neka dosada u literaturi spomenuta staništa i nemaju omorike.« Između prvih šest staništa, dosad neevidentiranih, svakako je najzanimivije ono pod brdom Tisovljakom u vlaseničkom srezu, koje autor ovako opisuje: »Samo brdo ima n. m. v. 1222, s. š. 44° 4.6´ i i. d. 35° 45.8´. Sudeći po njegovom nazivu, ovdje je nekada rasla tisa i zbilja ima ljudi u ovom kraju koji pamte kada je njen zadnji komad posječen. Danas pak čitavo je brdo pokriveno ´bukovom šumom. Na prva stabla omorike naišao sam kada sam se spustio oko 300 m. niz sevcrni obronak brda. Omorikina šuma iprotegla se je tu oko 1 km. u pravcu od zapada ka istoku, a oko 300 m. od severa ka jugu, i čini jedan pojas četinara koji se je poput klina zabio u bukovu šumu. Ona je sastavljena iz 75% Picea omorica, 25% Picea excelsa, Abies alba, Fagus silvatica i Acer pseudoplatanus. Broj omorikovih stabala na tom prostoru cenim na preko 300, visina njenih stabala penje se i do 55 m, dok je prečnik jednog od najvećih stabala iznosio 65 cm. u prsnoj visini. Tako visoka i debela omorikina stabla nisam još našao ni na jednom omorikovom staništu, pa ni na Stocu, tom najvećem i najpoznatijem njenom staništu. Radi se zapravo o prašumi Pančićeve omorike, jer mnogobrojna njezina stabla oborena vihorom, ležala su uzduž i popreko na tlu i trunula. Mnoga opet njena stabla stradala su od seljaka iz susednog sela Višnjice, koji naročito traže njeno drvo, jer da ono ima jak zvuk, pa je zgodno za gradnju kačica. Podmladak omorike tu je neobično bogat, kao ni na jednom drugom staništu. Važno je i to, da se ovo stanište nalazi u srezu Vlaseničkom, koji srez nije do sada uopšte dolazio u obzir kada. je .u pitanju rasprostiranje omorike. U isti čas ono pretstavlja i najseverniju tačku do koje je Pančićeva omorika doprla prema severu (s. š. 44° 4.6´). Jer na Sušici (Tovarnici) Planini, koja je do sada po Wettsteinu smatrana njenom najsevernijom tačkom (s: š. 44° .), kako ćemo videti, i ne raste Pančićeva omorika. Po mom mišljenju ostaće omorikino stanište pod Tisovljakom i ubuduće njena najsevernija tačka, jer svo moje ispitivanje gorskog venca severno-zapadno odatke, u smeru ka Vlasenici, ostalo je bez uspeha, omorike nigde nije bilo.« Druga skupina sadrži već zabilježena staništa i to u prvom redu po Wettstein-u,. koji je ovim krajem proputovao 1890. god. i opisao ih pod imenom Crvene Stijene, dok S. Plavšić razlikuje same Crvene Stijene, pak Qrad, Borov vrt Mećavni dol i Crni Vrh. U opisu nalazišta Strugovi, severno od sela Luke u srezu Srebreničkom, ne dijeli Plavšić mišljenje prof. Dordevića (»Picea omorica Panč. i njezina nalazišta«, Šumarski List br. 1. 1935. god.) o postanku ove sastojine, kojega prof. Đorđević vidi u prirodnoj sjetvi hipotetskih stabala na Borovačkoj Ravni, već drži, da je to staro stanište pančićke pomlađeno nakon požara, koji je izvršio zadaću sječe. Autor na temelju svojih ophoda veli, da treba brisati daljnja Wettstein-ova nalazišta Siemač, Tovarnica (odnosno pravog naziva Sušica) i Ljutica-planina. I ako je vjerojatna autorova tvrdnja, naročito za Sušicu, da je ovdje zbog južnih i zapadnih ekspozicija nije ni bilo, možemo dopustiti mogućnost, da je je prije skoro 50 god. i bilo,, te da je isječena ne ostavivši iza sebe podmlatka ili barem da ovaj nije lako uočljiv. Sličnih slučajeva ima u srezu Višegradskom, o čemu ću naknadno izvijestiti baš sa zadaćom da ostanu ova nalazišta za kasnije opisana. Radnja se završuje sa tablicom flore na staništima pančićke Tisovljak, Grad, Borov Vrt i Crni Vrh, medu kojom ima biljaka, koje do sada nisu zabilježene kao elemenat omorikine formacije (kao Ulmus montana, Tilia cordoba, Fraxinus excelsior, Ribes sp., zatim razno cvijetno bilje, paprati, lišajevi, mahovine i gljive). Na Tisovljaku flora je sakupljena u listopadu 1936,, a na ostalima u julu 1932., dakle u jedno određeno vrijeme. Stoga je cvijetnog bilja na Tisovljaku dosta malo, i ako su se tamo očitovale baš gljive i mahovina. Radnji je dodan sadržaj na engleskom jeziku. Ing. Oskar Piškorić. 93 |