DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1938 str. 47     <-- 47 -->        PDF

danjih ispitivača ovih krajeva, jer nije nemoguće da neka dosada u literaturi spomenuta
staništa i nemaju omorike.«


Između prvih šest staništa, dosad neevidentiranih, svakako je najzanimivije ono
pod brdom Tisovljakom u vlaseničkom srezu, koje autor ovako opisuje: »Samo brdo
ima n. m. v. 1222, s. š. 44° 4.6´ i i. d. 35° 45.8´. Sudeći po njegovom nazivu, ovdje je
nekada rasla tisa i zbilja ima ljudi u ovom kraju koji pamte kada je njen zadnji komad
posječen. Danas pak čitavo je brdo pokriveno ´bukovom šumom. Na prva stabla omorike
naišao sam kada sam se spustio oko 300 m. niz sevcrni obronak brda. Omorikina
šuma iprotegla se je tu oko 1 km. u pravcu od zapada ka istoku, a oko 300 m. od
severa ka jugu, i čini jedan pojas četinara koji se je poput klina zabio u bukovu šumu.
Ona je sastavljena iz 75% Picea omorica, 25% Picea excelsa, Abies alba, Fagus silvatica
i Acer pseudoplatanus. Broj omorikovih stabala na tom prostoru cenim na preko
300, visina njenih stabala penje se i do 55 m, dok je prečnik jednog od najvećih stabala
iznosio 65 cm. u prsnoj visini. Tako visoka i debela omorikina stabla nisam još
našao ni na jednom omorikovom staništu, pa ni na Stocu, tom najvećem i najpoznatijem
njenom staništu. Radi se zapravo o prašumi Pančićeve omorike, jer mnogobrojna
njezina stabla oborena vihorom, ležala su uzduž i popreko na tlu i trunula. Mnoga opet
njena stabla stradala su od seljaka iz susednog sela Višnjice, koji naročito traže njeno
drvo, jer da ono ima jak zvuk, pa je zgodno za gradnju kačica. Podmladak omorike
tu je neobično bogat, kao ni na jednom drugom staništu. Važno je i to, da se ovo
stanište nalazi u srezu Vlaseničkom, koji srez nije do sada uopšte dolazio u obzir kada.
je .u pitanju rasprostiranje omorike. U isti čas ono pretstavlja i najseverniju tačku do
koje je Pančićeva omorika doprla prema severu (s. š. 44° 4.6´). Jer na Sušici (Tovarnici)
Planini, koja je do sada po Wettsteinu smatrana njenom najsevernijom tačkom


(s: š. 44° .), kako ćemo videti, i ne raste Pančićeva omorika. Po mom mišljenju ostaće
omorikino stanište pod Tisovljakom i ubuduće njena najsevernija tačka, jer svo moje
ispitivanje gorskog venca severno-zapadno odatke, u smeru ka Vlasenici, ostalo je
bez uspeha, omorike nigde nije bilo.«
Druga skupina sadrži već zabilježena staništa i to u prvom redu po Wettstein-u,.
koji je ovim krajem proputovao 1890. god. i opisao ih pod imenom Crvene Stijene, dok


S. Plavšić razlikuje same Crvene Stijene, pak Qrad, Borov vrt Mećavni dol i Crni Vrh.
U opisu nalazišta Strugovi, severno od sela Luke u srezu Srebreničkom, ne dijeli
Plavšić mišljenje prof. Dordevića (»Picea omorica Panč. i njezina nalazišta«, Šumarski
List br. 1. 1935. god.) o postanku ove sastojine, kojega prof. Đorđević vidi u prirodnoj
sjetvi hipotetskih stabala na Borovačkoj Ravni, već drži, da je to staro stanište pančićke
pomlađeno nakon požara, koji je izvršio zadaću sječe.


Autor na temelju svojih ophoda veli, da treba brisati daljnja Wettstein-ova nalazišta
Siemač, Tovarnica (odnosno pravog naziva Sušica) i Ljutica-planina. I ako je
vjerojatna autorova tvrdnja, naročito za Sušicu, da je ovdje zbog južnih i zapadnih
ekspozicija nije ni bilo, možemo dopustiti mogućnost, da je je prije skoro 50 god. i bilo,,
te da je isječena ne ostavivši iza sebe podmlatka ili barem da ovaj nije lako uočljiv.
Sličnih slučajeva ima u srezu Višegradskom, o čemu ću naknadno izvijestiti baš sa
zadaćom da ostanu ova nalazišta za kasnije opisana.


Radnja se završuje sa tablicom flore na staništima pančićke Tisovljak, Grad,
Borov Vrt i Crni Vrh, medu kojom ima biljaka, koje do sada nisu zabilježene kao elemenat
omorikine formacije (kao Ulmus montana, Tilia cordoba, Fraxinus excelsior,
Ribes sp., zatim razno cvijetno bilje, paprati, lišajevi, mahovine i gljive). Na Tisovljaku
flora je sakupljena u listopadu 1936,, a na ostalima u julu 1932., dakle u jedno određeno
vrijeme. Stoga je cvijetnog bilja na Tisovljaku dosta malo, i ako su se tamo očitovale
baš gljive i mahovina.


Radnji je dodan sadržaj na engleskom jeziku.


Ing. Oskar Piškorić.


93