DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1938 str. 5 <-- 5 --> PDF |
izvršenje popisa zemljišta u krajevima, gdje još nisu izrađeni katastarski podaci/ učestvovala su i dva šumarska stručnjaka (gg- Dr. Žarko M i 1 e t ii ö i Jovan S i m o n o v i ć). Na primjenu zakonskih propisa o porezima na šume nije stručna šumarska javnost reagirala, sve dok kriza u privredi nije došla do vrhunca. Ing. M. M a r k i ć5 podsjeća na nepravilan sastav ljestvica katastarskog čistoga prihoda za šume prema onom za poljoprivr. zemljište. Jng. M. P 1 a v š i ć6 saopćuje nam teoretska razmatranja u pogledu oporezovanja šuma, što ih je na zamolbu Ministarstva šuma i rudnika izradio Zavod za uređivanje šuma na Poljoprivredno- šumarskom fakultetu u Zagrebu. Ja ću u ovom referatu nastojati da upotpunim i zaokružim sadanji rad našega društva po ovom predmetu- Nastojat ću dakle: I. da ukratko prikazem ranije poresko zakonodavstvo kod nas u vezi sa sadanjim zakonodavstvom u nekim evropskim zemljama; II. da se u glavnom osvrnem na naš zakon o neposrednim porezima i predložim skupštini, što bi po mojem mišljenju trebalo učiniti. I. NAŠE RANIJE PORESKO ZAKONODAVSTVO. a) Oblici poreza na šume. Financijska politika zemlje, u koliko se odnosi na poresko zakonodavstvo, ide za tim, da stanoviti poreski sistem bude u harmoniji sa rentabilnošću dotične privredno-produktivne grane. Nijedan poreski sistem u pravilu ne bi smio da tereti supstanciju korisne stvari. Izuzeci su viši ili posebni državni interesi (rat, agrarna ili socijalna reforma). Nauka o porezu na šumsko gospodarstvo važan je dio šumskogospodarske politike odnosno fragmenat finansijske znanosti. Ipak u većini evropskih država nije kultura šuma došla do punoga izražaja, jer finansijska politika još uvijek dovoljno ne uvažava specijalni karakter šume i šumske privrede. Porez na šume i šumska zemljišta jedan je dio javnih redovitih prihoda. Ti se javni prihodi dijele na javno-pravne dažbine i na prihode od zarade (sticanje, tečevina). Javnopravne dažbine, kojima pripadaju također porezi naplaćeni od šumskoga gospodarstva, običaju se svrstavati u razrezane ili direktne poreze ili dažbine i u tarifirane ili indirektne poreze ili dažbine. Dok se kod tarifiranih ili indirektnih poreza ili dažbina zaključuje iz izdataka na primitke i s tim posredno na djelatnu sposobnost poreskog subjekta, dotle se kod razrezanih ili direktnih poreza ili dažbina zaključuje iz posjeda ili dohotka neposredno na djelatnu sposobnost poreskog subjekta. Takvim se direktnim dažbinama smatraju i porezi naplaćeni od šumskoga gospodarstva. Direktni (neposredni) porezi dijele se: a) na porez od prihoda (prinosa) ili realni porez na objekte ili (bolje rečeno) objektni porez, dakle porez na zemljišta, zgrade, radnje, kapital itd.; b) na personalni ili (bolje * Uredba o djelokrugu i načinu rada komisije za utvrđivanje prihoda od zemljišta kao i za izvršenje popisa zemljišta u krajevima, gdje još nisu izrađeni katastarski podaci od 9. V. 1929. g. 5 Vidi Ing. M. Markić : 0 krajiškim imov. općinama, Zagreb, 1937. str. 42. 6 Vidi Ing. M. Plavšić : Oporezovanje šuma, Šum. list 1937, br. 6 i 7. 51 |