DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1938 str. 54     <-- 54 -->        PDF

:.,.« ; Ministarstvo šuma i rudnika zastupali su na sahrani g.g. Ing. Sarnavka Roman,
inspektor Ministarstva, Ing. Perušić Andrija, inspektor Ministarstva i Ing. Nikolić.Boi-
islay. savjetnik, Ministarstva. Jugoslavensko šumarsko udruženje, zastupao je predsjednik
udruženja g. Dr, Petrović Dragoljub, viši savjetnik Ministarstva šuma i rudnika.


4: . . G. Ing. Sarnavka Roman zastupao je istovremeno i Beogradsku podružnicu J.Š.U.
kao i upravni odbor »Bipada«.
´,;.. J:.. ´Lijes pokojnika bio je postavljen na odar u mrtvačnici, koja je za ovaj žalosni
morhenat.bila pretvorena u četinjavu šumu. Počasnu ;stražu pored odra kao i uz lafet
za, vrijeme sprovoda držali su šumarski inžinjeri i lugara. Lijes iz mrtvačnice do lafeta
´iznijeli su činovnici Direkcije šuma, a u groblje unijeli su ga lugari.
"\ Kao rezervnom konjičkom kapetanu I. klase iskazane su pokojniku na sahrani
vojničke počasti, te je lijes uz pratnju jedne čete đaka-vojnika na konjima i uz pratnju
vojne muzike prevezen na lafetu. Uz njega je stupalo šest narednika sa isukanim
sabljama.


Ispred g. Ministra šuma i rudnika, lugoslovenskog šumarskog udruženja, činovnika
Ministarstva šuma i rudnika kao i Beogradske podružnice J. Š. U. sa pokojnikom
se je´pred mrtvačnicom oprostio Dr. Ing. Dragoljub Petrović, predsjednik J. Š. U.


Na groblju nad otvorenom rakom ispred Sarajevske podružnice J. Š. U. i šumara
govorio je g. Veseli Dragutin, viši šumarski savjetnik, a dirljivim govorom ispred drugova
i prijatelja oprostio se je sa pokojnikom Dr. Bogdan Vidović, advokat iz Sarajeva.


-:´ Jugoslovensko šumarsko udruženje položilo je na odar pokojnika prekrasan
vijenac sa natpisom »Svome odličnome članu«. Isto tako i- Sarajevska podružnica položila
je vijenac »Svome pretsjeđniku«. Nadalje su vijence položili činovnici i namještenici
Direkcije šuma u Sarajevu kao i činovnici i namještenici Ministarstva šuma i
rudnika, mnoge šumske uprave, prijatelji i drugovi, tako da je u pogrebu nošeno preko
35. vijenaca.
.. .
..:,.,. Činovnici i namještenici Direkcije, šuma i Šumarskog odsjeka Banske uprave
preostatak novca sakupljenog za vijenac poslaše Kereškenjijevoj zakladi u iznosu od


1.370 Dinara, te time vrlog pokojnika upisaše za utemeljitelja ove zaklade i na taj način
ostaviše mu trajan spomen.
Sarajevska podružnica Jugoslovenskog šumarskog udruženja kao i činovnici i
namještenici Direkcije šuma primili su povodom smrti svoga predsjednika odnosno
direktora brojne brzojavne i pismene sažalnice, pa se ovim putem svima najtoplije
zahvaljuju. ´,


: Slava Ing. Bogdanu Babicu
i mir pepelu njegovom!
Sarajevska podružnica J. Š. U.


,. ; -t VILIM DOJKOVIĆ
umre´ie dne 21. studenog 1937. godine u pola sedam na večer. Tako je i opet otišao u


;
: grob jedan´veliki šumarski trudbenik, čovjek vanredne volje i energije, čovjek velike
marljivosti, sve od rane mladosti pa do kasne starosti.


: r´*4´´´Rođen je g. 1856. u Kloštru Ivaniću. Osnovnu je školu polazio u rodnom mjestu
i u Bjelovaru, -a gimnaziju u Zagrebu i na Rijeci. Šumarske je nauke svršio g. 1875.
u:Križevcima. Zatim je počeo službovati kao besplatni šumarski vježbenik u Varaždinu,
:: a.´.g; 187&. postade kotarskim šumarom moslavačkim u Popovači. Godine 1878. položio
je:,s&. odličnim uspjehom državni ispit za samostalno vođenje šumskog gospodarstva.


:Kao mlad šumar pisao je brojne članke, u Narodnim Novinama, u kojima je propagirao
, nedizanje šumarske škole u Križevcima na-rang .akademije. God» 1879. do 1882. vodio
i je.i. ....... Prve banske imovne općine u Glini. Zatim .je neko vrijeme službovao na
: vlastelinstvu, biskupa Sirosmajera u Đakovu, pri čem je. dolazio u lični kontakt sa velikim
vladikom. Godine 1886. imenovan je nadšumarom i upraviteljem đurđevačke


100




ŠUMARSKI LIST 2/1938 str. 55     <-- 55 -->        PDF

imovne općine, a g. 1888. prelazi kao županijski nadšumar u zemaljsku službu, najprije
kod županije bjelovarske, a zatim varaždinske i zagrebačke. God. 1894. postade županijskim
šumarskim nadzornikom županije zagrebačke, a god. 1896. premješten je u tom
svojstvu k požeškoj županiji. Godine 1898. bio je na vlastitu molbu penzionisan i prešao
je zatim u privatnu službu (kod vlastelinstva Daruvar, Budinšćina, Kamnik * Macelj).
Neko vrijeme bio je tajnikom Trgovačkog doma u Zagrebu. Godine 1908. vraća se u
aktivnu državnu službu i službuje do god. 1917. kao županijski, a kasnije i zemaljski
šumarski nadzornik I. razreda u Zagrebu. Kao županijski nadšumar i županijski šumarski
nadzornik bio je predsjednikom ispitnog povjerenstva za polaganje šumskotehničkog
ispita za pomoćnu službu. Nakon penzionisanja 1917. godine ne miruje, već
službuje do kraja 1928. u raznim privatnim namještenjima: kao upravitelj šuma plemenite
općine Turopolje, tehnički izvjestitelj Prve hrvatske štedionice, direktor Zagorske
šumske industrije, upravitelj šuma vlastelinstva iločkog, upravitelj šuma kamničke


korporacije, predstojnik šumskog ureda vlastelinstva Vuka/ar. Kroz dugi niz godina
bio je odbornikom šumarskog udruženja, a bio je i tajnicom udruženja i urednikom
Šumarskog Lista. Saradivao je također aktivno u Šumarskom Listu sa većim brojem
članaka.


Tokom svoga dugogodišnjeg službovanja Dojković je imao prigode da znatno
utječe na organizaciju i uređenje šumarske službe, napose o Hrvatskoj i Slavoniji.


´Poslije rata kao odbornik .1. Š. U. neumorno radi na svim specijalnim pitanjima
oko organizacije šumarske struke, na predstavkama, me norandumima i protestima.
Napose se isticao radom na pitanjima agrarne reforme pren,a šumarstvu. On je ostavio
našem udruženju svoj životopis sa vrlo zanimivim opaskama o svojoj neprestanoj borbi
sa neprilikama, koje su ga stalno pratile u prerazličitim službama kroz vrijeme od
pola vijeka. Neznamo, da li je ikoji šumar toliko zla proturi , preko svojih leđa kao pokojni
Dojković. Po svom borbenom duhu nikada nije prezao ni od kakovih neprilika,
pa ni od ličnih progona, a ostao je pri tom vazda bistar i vedar. Vladao se vazda
kavalirski i otmeno.


Marljivo je pratio njemačku šumarsku i lovačku literaturu. Bio je velik štovalac
njemačkog šumarsko-Iovačkog duha, reda i rada, što je s.vakom zgodom isticao nama
mlađima za primjer. Pazio je ozbiljno i strogo, da podčinjeni mu mladi šumari budu
članovi našeg udruženja i da prate šumarsko-lovačku literaturu, na čem su mu jdš i
danas mnogi zahvalni. ...


101