DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1938 str. 6 <-- 6 --> PDF |
rečeno) subjektni porez, dakle porez na dohodak i na imovinu; c) na porez na osnovu naročitih razreznih indikacija. U načelu po financijskoj nauci odnosno nauci o porezu dolaze kod šum. gospodarstva u prvom redu u obzir: porez na dohodak i opći porez na imovinu kao porezi personalni, te porez na zemljište kao porez realni. Narav i karakteristiku tih poreza prikazao je g. ing. P 1 a v š i ć.7 Razlika je između te dvije vrsti poreza u tomu, što je kod personalnog poreza mjerodavan dohodak ili imovina poreskog subjekta, dok je kod poreza na prihod mjerodavan za oporezovanje prihod od poreskog objekta. Kod personalnog je poreza razrezni indikator lice sposobno za djelovanje, a kod poreza na prihod jest objekat vrelo samoga prihoda. b) Naše ranije poresko zakonodavstvo. Da bi se mogla lakše i bolje pratiti evolucija našega poreskoga zakonodavstva s obzirom na kulturu šuma i upoređivati ga s našim domaćim i stranim porezima na šume, potrebno je ukratko prikazati naše ranije poresko zakonodavstvo. Naši raniji zakoni o neposrednim porezima počivali su više ili manje na sistemu poreza po prinosu poreskih objekata.7*1 Takovi su bili srpski i bosanski zakon, dok je austrijski (za teritorij Dalmacije i Slovenije) a donekle ii madžarski zakon (za teritorij Hrvatske, Vojvodine, Medumurja i Prekömurja) imao osim toga još u vidu porez po ličnom dohotku ili dohodarinu, koja obuhvata sve dohotke jednoga poreskog subjekta bez obzira na to, da li je koji dohodak već oporezovan kojim objektnim porezom. Mađarski zakon propisao je osim rečenoga i porez na imovinu. Taj opći lični porez po dohotku vršio je korekturu u nejednakosti razrezivanja poreza po prinosu. Sistem poreza po prinosu zemljišta sam pc sebi ne može bitu apsolutno jednako primjenjivan. Taj dakle lični porez po dohotku približuje se principu subjektivne i objektivne poreske obvezanosti. »Raison d´etre poreza po prinosu pored dohodarine i poreza na imovinu počiva na principu jačeg oporezovanja fundiranoga ili sigurnoga prihoda«.8 Kod nas su postojale tri zakonske sistematske grupe: a) porez po prinosu u Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini; b) porez po prinosu s porezom na lični prihod (dohodarinom) u Sloveniji i Dalmaciji; c) porez po prinosu s porezom na lični prihod i s porezom na imovinu u Hrvatskoj, Slavoniji, Vojvodini i Pomurskim krajevima. Dakle u južnim i jugoistočnim krajevima vladao je stariji poreski sistem, koji je evropski zapad već u glavnom napustio, dok je u sjevernim i sjeverozapadnim krajevima prevladivala tendencija za poreskim reformisanjem po uzoru zapada. U specijalnu poresku orijentaciju nije potrebno da se upuštamo, jer je ona i samim poreskim stručnjacima dosta teška. U Bosni je razrezivan porez po stanju zemljišnog katastra izrađenog za vrijeme Austrije na brzu ruku, sa 10% od trostruke katastarske 7 Vidi bilješku 6. 7a Dušan P. Letica , Zakonski sistem neposrednih poreza u Kraljevini S. H. S.., Sarajevo 1921. 8 Vidi bilješku 7. 52 |