DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1938 str. 8     <-- 8 -->        PDF

c) Porez na šume u drugim nekim evropskim zemljama.


Njemačka.10 U Njemačkoj razna opterećenja šume dosižu ove procente
od ukupne vrijednosti te šume: porez na dohodak do .5% te vrijednosti,
porez na imovinu 0´5%, zemljišni porez 0*5%, općinski prirez
na zemljišni porez 075%, prinos za dizanje kulture zemljišta 0*2%, ostali
prirezi (uključivši ovamo i prirez za savjetovanje i zaštitu posjednika
šume) 0.05%. Ukupno opterećenje može dakle da dosegne visinu od najviše
3.5% od vrijednosti šume kao imovine, tako da se kod normalnog
ukamaćenja šume sa 2.5% do 3% ne mogu podmiriti sve javne dažbine.
1 o opterećenje koleba, već prema ukupnom dohotku i prema porodičnom
stanju poreskog subjekta, između 0 i 50% prihoda ili između 0 i 1.5%
od vrijednosti imovine, čije se ukamaćenje računa sa 3%.


Državni i općinski šumski posjed oslobođen je permanentno od
plaćanja svakog izravnog poreza. Kao glavni razlog za to navodi se,
pored nekih praktičnih razloga, i to što ti javni posjedi svojim dohotcima
neposredno služe općem dobru. I šumske zajednice oslobođene su od
plaćanja poreza na dohodak i poreza na imovinu. Njemački šumarski
krugovi pozdravili su ovu činjenicu, jer da je sa šumsko-političkoga gledišta
poželjno, da se stvaraju i potpomažu šumske zajednice.


U njemačkom poreskom zakonodavstvu glavni je teret porez na
dohodak i porez na imovinu. Oba su ta poreza ustanovljena zakonskom
poreskom reformom od 16. oktobra 1934. god.11


Dr. K. Mantel 1 2 prikazao je iscrpivo, kako se razrezuje porez na
dohodak šume, kako poreska vlast utvrđuje taj dohodak, razrez poreza
na dohodak od izvanrednog korišćenja i na dohodak kod prekidnoga
šumskoga gospodarstva, kako je s porezom na šumsko zemljište, razrez
poreza na šumsku imovinu i na kraju kako se procjenjuje šumska imovina.
Nije mi moguće, da referat Dr. K. Mantla prikazem danas u cjelosti,
već ću ga ekscerptirati. Porez na dohodak šume svakako je porez,
koji će se i kod nas s vremenom zavesti.


Poreska vlast utvrđuje dohodak šume na osnovu godišnje bilanse
šumskoga gospodarstva. Iz bilanse mora da se vidi stanje odnosno promjena
u konkretnoj drvnoj zalihi. Taksator mora dakle stalno inventarisati
zalihu. Kako je to vezano sa znatnim poteškoćama za jednu i
drugu stranu, vlasnik šume deklarira poreskoj vlasti »čisti višak prihoda
«, koji se dobije izravnanjem godišnjih prihoda sa godišnjim gospodarskim
izdacima, jer je tako utvrđeni dohodak najmanje nepodesan
za razrez poreza. Za taj se poreski postupak pretpostavlja, da je stanje
drvne zalihe jednako, a tomu se zahtjevu u njemačkom potrajnom šum


10 Dr. K. Mantel : Javne dažbine kod šumskog gospodarstva, u Zeitschrift für
Weltforstwirtschaft« Band III. Heft 11/12, august, septembar 1936 g.


11 Vidi: Rcichsgesetzblatt, Teil I, 1934 god. Berlin Broj 119. i to a) Einkommensteuergesetz,
b) Körperschaftsteuergesetz, c) Rcichsbewertuingsgesetz, d) Gesetz über
die Schätzung des Kulturbodens, e) Vermögenssteuergesetz. Vidi dalje isti Reichsgesetzblatt,
Teil I, 1935 g. br. 9. i to a) Durchführungsbestimmungen zum Reichsbewertungsgesetz
für die Bewertung des Vermögens, b) Durchführungsbestimmungen
zum Vermögenssteuergesetz für die Vermögenssteuerveranlagung i Reichssteuerblatt
god. 1935 br. 19 str. 420, Feststellung der Einheitswerte forstwirtschaftlicher Betriebe
für die Einheitsbewertung.


12 Vidi bilješku pod 10.


54