DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1938 str. 9 <-- 9 --> PDF |
skom gospodarstvu redovno i udovoljava. Da se pak može poreska vlast uvjeriti o tom i sa računske strane, propisano je naredbom od 5. VII. 1935. g. da poljska i šumska gospodarstva iznad određene veličine dotično vrijednosti objekta moraju voditi uredno knjigovodstvo. Poreskim je vlastima dosta komplicirano i teško utvrditi i razrezati porez na dohodak od izvanrednog korišćenja i na dohodak kod prekidnog šumskog gospodarenja. Po predlogu Dr. E n d r e s a13 razrezuje se u tom slučaju porez odvojeno od redovnog dohotka, odstupajući pri tom od osnovnih poreskih načela, tako da se primjenjuje naročita tarifa. Pretpostavka za primjenu te tarife jest ta, da izvanredno korišćenje, koje je inače kod potrajnog gospodarenja zabranjeno, prekorači etat, što je kod potrajnog šumskog gospodarstva moguće, a kod prekidnoga skoro redovito. Naročitu poresku olakšicu ima posjednik šume u slučaju elementarne nepogode. Postojeći način razreza poreza na dohodak, kao čisto oporezovanje zreloga ploda ili čistoga prihoda, obuhvata samo faktični primitak iz šume. Olakšica daje se samo u slučaju kad taj primitak uslijedi zbog smanjenja imovine. Razrez poreza na godišnji prirast vrijednosti, koji se ima ustanoviti uporedivanjem drvnih zaliha u sastojinama, nije poresko- tehnički dovoljno obrađeno, tako da se u praksi jedva može da primijeni. Zadatak njemačkog poreskog zakonodavstva, koje reguliše razrez poreza na dohodak, bit će taj, da se ima bolje u vidu drvna zaliha i njezina promjena, jer će istom tada biti moguće, da se renta još jače odvoji cd trošenja kapitala i po tom da se razreze porez na dohodak, koji zaista odgovara stvarnosti. Porez na šumski posjed vrši se u obliku poreza na zemljište ili poreza na imovinu. U Njemačkoj postoje oba oblika. Porez na dohodak, kao novitet, mnogo je napredovao u svojem daljnjem izgrađivanju i profinjenju od prijašnjega skoro isključivo samo poreza na posjed, ali ga još nije mogao posve istisnuti. Privatni veći šumski posjed smatrao se uvijek kao objekat za takvo opterećenje zemljišnim porezom. Porez na zemljište razrezuje se prema objektivnoj prihodnoj vrijednosti, a na osnovu podataka utvrđenih nepromjenjivim poreskim katastrom. Zbog poteškoće u provađanju promjena i zbog svoje ukočenosti daleko je od ostalih poreskih oblika na posjed. Taj porez nije generalan, već je zadržan kao dopunski porez njemačkih pokrajina i općina. I za taj porez predviđa Dr. Mantel , da će se napustiti stara zemljišnoporeska načela i preći u pojedinačnu vrijednost poreskog objekta i subjekta, kako je to kod poreza na imovinu. Razlika između tih poreza je u tom što se kod poreza na zemljište ne uzimaju u obzir lični odnosi poreskog subjekta. Porez na imovinu izgleda da je posljedica teškog ekonomskoga stanja Njemačke. Porez na šumsku imovinu ne bi se, prema općim poreskim načelima, smio odnositi na imovinsku substanciju, koja i po poresko-političkim načelima ima da ostane intaktna; već se jedino prihod šume kao fundirani ili osigurani stalni prihod može opteretiti nekim Dr. M. En dre s: Forstpolitik 1922. 55 |