DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1938 str. 16 <-- 16 --> PDF |
sa svakom trenutačnom promjenom cijena drveta i prema tome sa čistim prihodom od šuma, već se u oscilaciji prihodne vrijednosti zemljišta odrazuju poprečne i postojane tendencije rentabiliteta (Udžbenik, str. 204). Međutim, i ako svakom kapitalu pripada njegov karakteristični kamatnjak, to iz toga ne slijedi, da će svaki gospodar dotičnog kapitala polučiti taj kamatnjak. Ako nerazborito gospodari, ako je njegova uprava suviše skupa, ako ne iskorišćuje u dovoljnoj mjeri kapacitet svojih gospodarskih sredstava (kapitala), on neće polučiti karakteristični kamatnjak, koji u tom pogledu znači maksimalni mogući kamatnjak, već će polučiti neki niži kamatnjak, koji je izravna posljedica načina gospodarenja. Na takav način maksimalni ili karakteristični kamatnjak predstavlja cilj, kome svaki gospodar mora da se što više približi. Pomoću karakterističkog kamatnjaka došli smo u položaj da postavimo konkretan cilj svom gospodarstvu, svoje snage nećemo više rasipati, nećemo više kolebati i razmišljati, što da činimo, već ćemo koncentriranom voljom i snagom koracati k cilju. Ova okolnost je naročito važna u šumskom gospodarstvu, gdje nam priroda sama po sebi nije dala određenih i jasnih putokaza kao n. pr. u poljoprivredi, gdje nam sama priroda daje dovoljno jasne upute,´kada treba sijati i kada požeti žito. Šuma je zapravo uvijek zrela za sječu, pa se pita, u kojoj starosti je s ekonomskog stanovišta najpovoljnije da je stječemo. U smislu Endresov e nauke šuma se ima sjeći u starosti, kojoj odgovara najveća prihodna vrijednost zemljišta, uz ovu ophodnju mi ostvarujemo maksimalni šumski kamatnjak, koji je naš cilj. Ako rentu od zadanog kapitala izračunamo uz pomoć karakterističnog kamatnjaka (»unterstellter Zinsfuss«), onda nam ovako izračunata renta predstavlja konkretni gospodarski cilj, koji moramo postići. To je postavka »Soli« u smislu knjigovodstva. Ova renta predstavlja i produkcijone troškove u smislu kapitalističkog mentaliteta, jer kad smo u produkciju uložili neki kapital, koji prema svojoj strukturi i dinamičkim svojstvima mora i može da odbaci izvjesnu rentu, onda je ta renta uložak, s kojim kapitalista sudjeluje kod produkcije. To je trošak uporabe kapitala, dakle spada u kategoriju produkcijonih troškova (Produktionsaufwand). Prigospodarena renta predstavlja postavku »Haben« u smislu knjigovodstvene terminologije ili aktivni prihod od poduzeća. Uporedivanje pasivne rente (»Sollrente«) sa aktivnom (»Habenrentom «) možemo prosuđivati uspjeh gospodarstva. Ako je gospodarstvo polučilo traženu rentu, ono se nalazi u ravnoteži, ako je prigospodarena renta veća od tražene, onda je aktivno, ako je prigospodarena renta manja od tražene, onda je takovo gospodarstvo pasivno. Na takav način dobivamo mogućnost kontrole uspjeha gospodarstva, koja je okolnost opet naročito važna u šumarstvu. Moramo da se osvrnemo i na ovu perspektivu, koja nam se otvara sa gledišta teze o karakterističnom kamatnjaku. Ako znamo, da se neki zadani kapital može i mora ukamaćivati sa svojim poznatim karakterističnim kamatnjakom, onda se možemo i moramo povremeno osvjedočiti, da li taj kapital zaista odbacuje traženu rentu, da li se zaista ukamaćuje sa traženim kamatnjakom. Ako ustanovimo tekuće ukamaćivanje u određeno vrijeme, pa tako ustanovljeni kamatnjak uporedimo sa karakteri 130 |