DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1938 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Ako nam je pored početne vrijednosti kapitala poznat i karakte ristični kamatnjak, onda možemo izračunati konačnu vrijednost, koju je neki kapital postigao nakon određenog broja godina. Mi možemo izra čunati konačnu vrijednost kapitala ili pak vrijednost samih kamata na stalih unutar odleđenog vremena. U potonjem slučaju moramo od ko načne vrijednosti kapitala odbiti njegovu početnu vrijednost. Ako vri jednosti kamata ili konačne vrijednosti kapitala, koje smo izračunali za 1, 2, 3 i t. d. godine nanesemo na koordinatni sustav, onda dobijemo grafičku krivulju, koja nam prikazuje, kako se povećavaju odnosne vrijednosti. Ova je krivulja prava slika dinamike kapitala i pruža narn. interesantan uvid u tok povećavanja kapitala. Ovu je mogućnost u izdašnoj mjeri upotrijebila Brt. Takozvana troškovna vrijednost sasto jina nije ništa drugo nego kamati od zadanog kapitala — prihodne vri jednosti zemljišta. U ovom slučaju polazimo u našim računima od početne vrijednosti kapitala. Moguć je i obratan postupak. Ako polazimo od konačne vrijednosti kapitala, pa tu vrijednost postepeno diskontiramo, to jest odbijamo kamate nastale u pojedinim godinama, dobivamo također krivulju, koja je identična spomenutoj već krivulji. Razlika je samo u tome, da smo ovu posljednju krivulju konstruirali! počevši od desnoga, a prvu počevši od lijevoga kraja. I ovdje dobivamo sliku dinamike kapitala u vremenu, a ovako izračunate vrijednosti kamata za određeni vremenski razmak naziva Brt prihodnim vrijednostima (Erwartungswerte). U šumarstvu dobivaju ove metode izračunavanja vrijednosti kamata naročitu važnost s razloga, jer svaka sastojina ima dvije vrijednosti. Uporabna vrijednost (Abtriebswert) je jednostavna suma vrijednosti drvnih sortimenata, koji se nalaze u sastojini. Sastojina se procjenjuje sa gledišta, da se drvo može odmah upotrijebiti, pa se ocjenjuje vrijednost ovih odmah upotrebivih dobara. Međutim šuma je ujedno i produkcijono sredstvo; mlađa sastojina stvara nove, veće vrijednosti. Ako vrijednost sastojine promatramo s toga stanovišta, onda je sadanja vrijednost sastojine veća od vrijednosti sadanjega drva. Teorija najveće zemljišne čiste rente ili kraće Brt polazi sa stanovišta, da je produkcijona sposobnost najvažnijeg šumskog kapitala (šumskog tla) izražena u krivulji, koja prikazuje povećanje toga kapitala odnosno povećanje kamata od toga kapitala. Produkcijona vrijednost neke sastojine ili »Vermögenswert« ovisi samo o produkcijonoj sposobnosti kapitala, a tu vrijednost grafički nam prikazuje spomenuta krivulja. Ovo su u glavnom perspektive i mogućnosti, koje se otvaraju sa gledišta opće ekonomske teorije, koja je osnovica specijalnoj šumarskoj teoriji najveće zemljišne čiste rente. Ova teorija u stvari nije ništa drugo nego konkretna primjena općih ekonomskih postulata na šumsko gospodarstvo. Okvir ove rasprave ne dozvoljava nam da potanje analiziramo sve metode i svu tehniku računanja vrijednosti šuma i nauku o šumskoj statici, već se moramo zadovoljiti time da se letimice osvrnemo na najvažnija poglavlja Endresovo g udžbenika. Taj »Lehrbuch der Waldwertrechnung und Forststatik« je opće priznat kao najbolje teoretsko djelo na ovom području, pa nam zato nitko neće moći prigovoriti, da smo baš ovo djelo izabrali. 132 |