DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1938 str. 21 <-- 21 --> PDF |
ljište imati neku drugu vrijednost, nego što ju ima danas. >Kad se pita za .sadanju vrijednost zemljišta, onda se na svaki način moraju uzimati u račun sadanje cijene prihoda, makar da će isti unići u budućnosti. Što u ovom slučaju stvara zabunu, to je zapravo samo ona Endresov a tvrdnja, prema kojoj je sadanja vrijednost kapitala suma budućih diskontiranih prihoda. S ovom tezom još ćemo se pozabaviti kasnije. Ustanovljivanje prihodne vrijednosti zemljišta vrlo je važno, kad se radi o tome, da se ustanovi prometna vrijednost nekog šumskog posjeda. Ë n d r e s i njegovi pristaše smatraju, da je izračunata prihodna vrijednost zemljišta poprečna prometna vrijednost njegova. Prihodna vrijednost je baza za trgovačke pregovore o prodaji ili kupnji šumskog zemljišta. Cijene, uz koje se u praksi prodaje šumsko zemljište, mogu se više ili manje razlikovati od prihodne vrijednosti, ali je ova ipak ona čvrsta i nepomična tačka, oko koje se kreću stvarne cijene zemljišta. Ako uz to prihvatimo Endresov o gledište, da su prometne cijene šumskog zemljišta nepoznate, pa da je prema tome izračunata prihodna vrijednost jedina osnovica, na kojoj možemo određivati stvarne cijene zemljišta, onda je evidentno, da prihodna vrijednost zemljišta udovoljava jednoj vrlo važnoj potrebi šumskog gospodarstva. Međutim krivo bismo činili, ako bismo važnost prihodne vrijednosti šumskog zemljišta u okviru Brt procjenjivali samo s obzirom na spomenutu praktičnu potrebu. Njezin je djelokrug mnogo širi, jer je ona najvažniji instrumenat šumske statike. Brt služi se prihodnom vrijednošću zemljišta kao sredstvom, pomoću kojeg određuje »financijalnu ophodnju« ili financijalnu zrelost šume. Kazao sam naprijed, da je u duhu opće ekonomske teorije, na kojoj je osnovana Brt, veličina kapitala indikator rentabiliteta gospodarstva, jer je šumski kamatnjak stalna i nepromjenljiva veličina, pa zato ne može služiti u tu svrhu. Vrijednost kapitala stoji u stalnom postotnom omjeru spram vrijednosti kamata, to jest prihoda od kapitala. Ne može biti sumnje o tome, da je cilj svakog kapitaliste, da od svoga kapitala poluči što veći ili što vredniji prihod. Svako povećanje vrijednosti kamata izaziva automatski i u istom omjeru povećanje vrijednosti kapitala. Prema tome ne može biti sumnje, da povećanje vrijednosti osnovnog kapitala prikazuje, u kojoj je mjeri kapitalista polučio svoj gospodarski cilj. Oscilacije vrijednosti osnovnog kapitala mogu da služe kao indikator uspješnosti ili rentabilnosti gospodarstva. Kad ova općenita ekonomska načela prenesemo na specijalno područje šumskog gospodarstva, onda je cilj šumskog gospodarstva zadan zahtjevom, da se mora gospodariti tako, da osnovni kapital (šumsko zemljište) postigne što veću ili maksimalno moguću vrijednost. Ovaj cilj postizava se u šumarstvu na slijedeći način: Radi veće preglednosti i jasnoće služit ćemo se ujednostavnjenom Faustmannovom formulom B = — 1. op* — 1 Ako u ovaj izraz uvrstimo vrijednosti sastojine za razne starosti, na primjer za starost od 30, 40, 50 . . . do 150 godina i za svaku starost sastojine izračunamo odgovarajuću prihodnu vrijednost zemljišta, onda ćemo vidjeti, da se ove prihodne vrijednosti zemljišta međusobno razli135 |