DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1938 str. 22 <-- 22 --> PDF |
kuju. Ako te vrijednosti nanesemo na koordinatni sustav, gdje . - os označuje vrijeme, a y - os vrijednost, pa ako dobivene tačke spojimo, onda dobivamo krivulju, koja se s početka dosta strmo uspinje, postigne svoju kulminaciju i nakon toga postepeno pada. Vrijeme, u kojem je krivulja postigla svoju kulminaciju, nazivamo najpovoljnijom ili financijalnom ophodnjom. Ako sastojinu uzgajamo u toj ophodnji, onda ima zemljište maksimalnu prihodnu vrijednost; prema tome je cilj gospodarenja u najvećoj mogućoj mjeri postignut. Međutim ako uzmemo u obzir razne vrste drveća, koje mogu rasti na dotičnom zemljištu, pa za svaku od tih vrsti izračunamo maksimalnu prihodnu vrijednost zemljišta, to će se i ove maksimalne vrijednosti zemljišta međusobno razlikovati. Maksimalni Bu s obzirom na smrekovu sastojinu bit će mnogo veći od maksimalnog Bu, koji se odnosi na bukovu sastojinu, koja bi mogla rasti na istom zemljištu. Najveća između ovih maksimalnih Bu pokazuje nam, koju vrst drveća trebamo uzgajati, da polučimo najveći mogući uspjeh u šumskom gospodarstvu. Prema tome oscilacije Bu nisu samo instrument, pomoću kojeg određujemo financijalnu ophodnju kod zadane vrstil drveća, već nam one omogućuju i izbor najrentabilnijeg gospodarstva s obzirom na vrst drva. Baš na temelju istraživanja pristaša Brt izračunato je, da je uzgoj smrekovih sastojina mnogo rentabilniji od uzgoja bukovih sastojina. Na temelju tih računskih rezultata u Njemačkoj i uopće u srednjoj Evropi pretvorene su ogromne površine bukovih šuma u četinjave šume. Tako je teorija najveće čiste zemljišne rente u velikoj mjeri prouzročila promjenu lica srednje Evrope. Gdje su nekad rasle prastare bukove šume, tamo se danas i zimi i ljeti zelene smrekove šume, u koliko ih nisu uništili potkornjaci i ini štetnici, koje fanatični reformatori nisu predviđali. Analogno možemo izračunati i prihodne vrijednosti zemljišta za mješovite sastojine i uporedivati ih sa vrijednostima čistih sastojina. Računski rezultat pokazuje, da je najrentabilnije uzgajati čiste sastojine najvrednijih vrsti drveća. Prirodne prašume, u koje čovjek nije dirao, većinom su mješovite ili se sastoje iz manjih sastojina istovrsnog drveća, koje poput mozaika sastavljaju i pokrivaju velike komplekse zemljišta. Kad su šumari pali pod utjecaj kapitalističke ideologije, forsirali su posvuda uzgoj čistih sastojina sa maksimalnim obrastom najvrednijih vrsti drveća. Kasnije su utvrđene prednosti mješovitih sastojina pred čistima. E n d r e s je konstruirao posebne formule, pomoću kojih možemo izračunati prihodnu vrijednost zemljišta uz pretpostavku da se šuma siječe čistom sječom, oplodnom sječom uz prirodno pomlađivanje i oplod... sječom u krugovima, zatim uz pretpostavku srednje šume i gospodarenja sa pričuvcima, uz pretpostavku niske i konačno preborne šume. Ako ove formule promatramo samo kao sredstvo za izračunavanje vrijednosti šumskog tla, dakle sa gledišta nauke o računanju vrijednosti šuma, onda one nemaju velike važnosti. Razlike maksimalnih Bu s obzirom na različite načine uzgoja kod iste vrsti drveća nisu znatne, tako da se moramo upravo čuditi zašto ih je E n d r e s konstruirao. Međutim ako ove formule promatramo kao instrumenat šumske statike, onda nam one daju upute o tome, koji je način uzgoja i sječe šuma najrentabilniji. Na temelju računa šumar može odlučiti u pitanju, kako će sjeći šumu i kako će je pomlađivati. Rezultat svih tih istraživanja jeste, da je najpovoljnija čista sječa visoke šume uz naknadno umjetno pošumljavanje. 136 |