DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1938 str. 26 <-- 26 --> PDF |
šumskom kamatnjaku. Međutim ako se pokaže, da je tekući prirast vrijednosti, što ga prikazuje postotak zrelosti, spao ispod razine šumskog kamatnjaka i to trajno, onda to znači, da se odnosni kapitali ne mogu više ukamaćivati uz traženi šumski postotak, produkciju treba prekinuti, to jest sastojinu treba posjeći. Na temelju ove osnovne i polazne ideje konstruirane su razne formule: Presslerova, Heyerova, Kraftova, Judeichova itd. Endre s sam nije konstruirao formulu postotka zrelosti, jer je uvidio relativno slabu važnost ovog načina kontrole gospodarstva. On je u svojoj kritici (udžbenik, str. 247) upozorio, da je ova kontrola samo jednostrana. Ona nam naime omogućuje odgovor na pitanje, kada treba šumu pod zadanim prilikama sjeći, a ne daje nam odgovora na pitanje, kako treba organizovati i udesiti šumsko gospodarstvo, da ono bude što rentabilnije. En tire s ističe, da pravi uspjeh šumskog gospodarstva prikazuje samo visina zemljišne rente ili prihodna vrijednost zemljišta. Time smatram, da sam barem u najkraćim potezima prikazao opseg teorije najveće zemljišne čiste rente i područje njezine praktične primjene. Držim, da će svakom čitaocu upasti u oči njezina univerzalnost i jedinstvenost unutarnjih načela. Nema nijednog pitanja iz područja nauke o računanju vrijednosti šuma i šumske statike, na koje ne bismo mogli dati precizni odgovor u duhu i na temelju načela ove teorije. Ona je dala šumskom gospodarstvu sredstvo, pomoću kojega ne samo da se može izračunati vrijednost šume i njezinih sustavnih dijelova, već nam on pruža i matematski precizne kriterije u pogledu rentabilitcta šumskog gospodarstva. Odavna su šumari gojili želju da nadu ovakav precizni kriterij, pomoću kojeg bi mogli sa više uspjeha određivati potrebne gospodarske mjere, nego što im je moguće na temelju neposrednih opažanja u šumi. Pressler, Hey er i Endres oživotvorili su taj cilj u mnogo većoj mjeri, nego što su se mogli nadati nekadanji šumari. Oni su šumskom gospodarstvu i radu u šumi počeli diktirati novi, brži tempo, uvuklii su ga u vrtlog kapitalističkog zbivanja 19. i 20. stoljeća. Možda je baš instinktivni otpor staroga spram novoga bio primarni razlog ogorčenoj opoziciji, koju su izazvale njihove ideje u krugovima šumara. Presslerovi predloži bili su godine 1867. glatko odbijeni od strane staleške skupštine njemačkih šumara. Međutim ova prva pobjeda zastupnika i branilaca tradicije bila je gotovo i posljednja. Teorija najveće zemljišne čiste rente postavila je pitanje, da li se sredstva uložena u šumsku produkciju racijonalno iskorišćuju, pa je odmah i odgovorila, da to nije slučaj, jer se šume uzgajaju u predugačkim ophodnjama. P r e s s 1 e r je izbacio krilaticu »faule Gesellen«, pod kojima je razumijevao prastara stabla i čitave sastojine, koje slabo prirašćuju, bilo u pogledu masa bilo pak u pogledu kvalitete, a ipak se ostavljaju šumi i dopušta se, da okupiraju šumsko tlo, koje bi, da njih nije, moglo stvarati nove, vrednije sastojine. Zahtjev, da se šumska produkcijona sredstva imaju intenzivnije i racijonalnije iskorišćavati, glavni je šumsko-politički sadržaj teorije najveće zemljišne čiste rente. Ako u nekom selu postoji samo jedan bunar, kojim se služe svi žitelji, to će se — vjerojatno — često puta pojaviti pomanjkanje vode. Ova vodena kriza neće se moći riješiti tako, da se voda crpi iz bunara samo svaki drugi dan — tako bi to pitanje rješavali u Abderiji — već će 140 |