DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1938 str. 27 <-- 27 --> PDF |
svaki pametan čovjek tražiti načina, da se pronađu nova vrela vode, da se pojača produkcija vode. Tako se isto pomanjkanju drveta ne može odoljeti produljivanjem šumskih ophodnja, već samo intenzivnijim iskorišćavanjem produkcijonih sredstava, koja produciraju drvo. Kad su ova pitanja jedan puta bila postavljena, nisu se više mogla mimoići, već ih je trebalo riješiti. Zastupnici starih tradicija nisu mogli poricati potrebe pojačane šumske produkcije i intenzivnijeg iskorišćavanja šumskog tla, ali su poricali i kritizirali metode Brt, pomoću kojih se je htjelo postići taj cilj. Kritičari su išli u prvom redu za tim, da pokažu, kako je naučni sistem Brt nelogičan i nedosljedan, tražili su jednom riječju slabe strane u tom sistemu, da ga na taj način potkopaju. Dokazivali su, da je rentabilitet svakog gospodarstva zadan kamatnom stopom, uz koju se ukamaćuju uloženi kapitali. Pošto Brt operira sa stalnim, nepromjenljivim kamatnjakom, to su iz ovog povlačili zaključak, da ovakovo gospodarstvo ne može značiti napredak, već samo stagnaciju. Međutim nasuprot ovoj tvrdnji nije bilo teško dokazati, da i veličina osnovnog kapitala, to jest prihodne vrijednosti zemljišta može da posluži kao indikator rentabiliteta, a ne samo kamatna stopa (Verzinsungsprozent). Drugi su opet pobijali mogućnost upotrebe jedinstvenog šumskog kamatnjaka, jer je rentabilnost pojedinih vrsti uzgoja različita. Šuma, koja odbacuje malene prihode, slabo se rentira, pa zato mora da je i kamatnjak nizak. Kad bi se prihvatilo ovo naziranje, onda bi nestalo svake nade, da se postulati Brt praktično primijene. Za svaku vrst drva, za svaki bonitetni razred imali bismo neki drugi kamatnjak, a u konkretnom slučaju nitko ne bi znao, koji! kamatnjak da upotrijebi. Međutim i ovi su prigovori bez prave osnovice. Ako je neko šumsko zemljište loše kvalitete, tako da na njem mogu uspijevati samo loše vrsti drveća, koje vlasniku odbacuju malen prihod, to ovo ne znači, da se dotični zemljišni kapital loše ukamaćuje, već je naprotiv istina, da malen kapital donosi malenu sumu kamata. Tako isto ne znače visoki prihodi: od šume visoko ukamaćivanje uloženog kapitala, jer tlo, koje odbacuje velike prihode, ima veliku vrijednost, a omjer između tih vrijednosti može biti izražen relativno niskom kamatnom stopom. Loše šumsko tlo ima malenu vrijednost i donosi malene prihode, a plodno šumsko tlo ima veliku vrijednost i toj vrijednosti odgovarajuće velike prihode. Međutim još uvijek nisu bili iscrpljeni argumenti onih, koji su sumnjali u mogućnost primjene jedinstvenog šumskog kamatnjaka. Tražili su, da se primijene različiti šumski kamatnjaci s obzirom na različite kategorije šumoposjednika. Rezonirali su ovako: Neki šumoposjednici ne mogu slobodno raspolagati sa svojim šumama, jer ih u tome sputavaju javni obziri i zakonski propisi. Mnoge su šume opterećene servitutnim pravima, u drugim pak propisan je način gospodarenja na temelju zakona o zaštitnim šumama. Mnogi su od svojih predšasnika naslijedili gospodarstvo osnovano na previše dugačkim ophodnjama, na njihovom zemljištu nalaze se loše vrsti drva, makar bi se prema kvalitetu zemljišta mogle uzgajati rentabilnije vrste, n. pr. bukove sastojine na prvoklasnim smrekovim i hrastovim stojbinama. Na temelju takovih konkretnih primjera nastojali su da dokažu, kako jedinstveni šumski kamatnjak niti postoji niti je moguć. 141 |