DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1938 str. 28 <-- 28 --> PDF |
U duhu Brt možemo na ove prigovore odgovoriti ovo: Postoji jedinstveni objektivni šumski kamatnjak, koji! je atribut šumskog kapitala. Međutim je također istina, da svi šumoposjednici ne mogu ili neće da poduzmu one mjere, koje bi im osigurale realizovanje šumskog kamatnjaka, koji je maksimalno mogući kamatnjak šumskog gospodarstva. Ako neki šumoposjednik hoće da uzgaja bukvu na mjestu, gdje može uspijevati smreka ili hrast, to ova okolnost ne može da posluži kao dokaz, da ne postoji jedinstveni šumski kamatnjak. Svatko može da gospodaru sa svojim vlasništvom po svojoj volji. Ako šumoposjednik hoće da uzgaja bukove šume, ako neće da se riješi servitudnih tereta, ako se kapricira na održanju dugačkih ophodnja, onda sve to ne znači ništa drugo, već da se on za svoju osobu zadovoljava sa nekim nižim kamatnjakom. Na 33. strani svoga udžbenika Endre s kaže: Svakom šumoposjedniku je slobodno da u okviru produkcijone sposobnosti svoje šume odredi svoj kamatnjak (Wirtschaftszinsfuss). U tom smislu moramo shvatiti i Endresov u tvrdnju na 10. strani udžbenika, gdje kaže, da je numerička visina kamatnjaka rezultat volje posjednika kapitala. Taj kamatnjak je takozvani subjektivni gospodarski šumski kamatnjak. Mogli bismo dugo nastaviti s nabrajanjem raznih zamjeraka na račun Brt, ali i ovih nekoliko primjera u dovoljnjoj mjeri dokazuje, da su kritike teorije najveće zemljišne čiste rente vrlo često posljedica nepoznavanja i neshvaćanja ove teorije od strane dotičnih kritičara. Endreso v naučni sistem je organski izgrađen na temelju malobrojnih pretpostavaka. Pojedini dijelovi povezani su međusobno željeznom logikom, zato se ovaj sistem ne može rušiti dokazivanjem neke tobožnje nelogičnosti i nesuvislosti, jer takovih pogreška u njemu zaista nema. Tko god se je potanje bavio ovim sistemom priznat će, da teorija najveće zemljišne čiste rente predstavlja velebnu teoretsku zgradu, kojoj se moramo diviti baš radi njezine arhitektonske savršenosti. Mnogo su ozbiljnije one kritike, koje na temelju praktičnih iskustava dokazuju, da Brt ne postizava onih praktičnih ciljeva, koje si je bila postavila. Tako se na pr. ističe, da prihodne vrijednosti zemljišta, koje su izračunane pomoću Faustmannove formule, ne odgovaraju cijenama, uz koje se u stvarnosti prodavaju ta zemljišta. Pri tom se međutim zaboravlja činjenica, da je kupnja odnosno prodaja zemljišta stvar pogodbe između prodavaoca i kupca, te da i jedan i drugi prosuđuje vrijednost zemljišta sa svoga gospodarskog gledišta. Drugi ozbiljni prigovor protiv Brt jeste, da su izračunane financijalne ophodnje prekratke, šume da se sijeku, dok su još u naponu snage. Svi znakovi upućuju onamo, da su šumari iz jednog ekstrema — nekadanjih suviše dugačkih ophodnja — pod utjecajem Brt zapali u suprotni ekstrem i da primjenjuju suviše kratke ophodnje. Nadalje je prijeporno pitanje o numeričkoj visini šumskog kamatnjaka. Iz prednjih razmatranja vidjeli smo, da šumski kamatnjak mora biti jedinstven, u koliko se ne radi o subjektivnom gospodarskom kamatnjaku, koji ovisi o volji vlasnika šume. Endre s je postavio čitavu teoriju kamatnjaka, koja je najvažniji dio njegovog naučnog sistema i ključ za njegovo razumijevanje. Umjesto da je izravno raspravljao qkapitalima, primijenio je svoju naročitu metodu: da prirodu kapitala opi 142 |