DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1938 str. 29 <-- 29 --> PDF |
suje u svjetlu njegovih emanacija -— kamata. Ova metodička originalnost ´En dr e sov a interesantan je pokušaj, da se izbjegne nesiguran teren, na koji dolazi svaki istraživač, koji hoće da pronađe suštinu one mistički nerazumljive pojave, koju nazivamo kapitalom. Šumski kamatnjak je temeljni kamen Endresovo g sistema i uopće teorije najveće zemljišne čiste rente. Ako taj kamatnjak nije precizno određen, ne možemo provesti nijedan od računa, pomoću kojih Brt rješava konkretna šumsko-gospodarska pitanja. Međutim pada u oči okolnost, da E n d r e s u svom udžbeniku nije posvetio posebno poglavlje pitanju, kako treba odrediti numeričku veličinu šumskog kamatnjaka. U svojim računima E n d r e s upotrebljava isključivo šumski kamatnjak od 3%. Na 13. strani udžbenika izravno kaže, da se šumski kamatnjak ima uzeti sa 3%l Međutim ako se pitamo, zašto baš 3%[ to u udžbeniku ne nalazimo odgovora i ne znamo, kako je došao do toga da upotrebljava šumski kamatnjak u veličini od 3%. O mnogim manje važnim problemima on je veoma opširno raspravljao, a ovo toliko interesantno pitanje kao da hotimice mimoilazi. Nešto jasnije izražava se o tom pitanju u svojoj »ForstpoHtik«. Na strani 89 najprije konstatira, da protivnici Brt najviše napadaju numeričku veličinu šumskog kamatnjaka, koji je, kako se kasnije izjašnjava. 3%. Dalje nastavlja ovako: »Izbor numeričke veličine šumskog kamatnjaka je od odsudne važnosti za šumsko gospodarstvo. Najbliža je pomisao, da bi trebalo taj kamatnjak deducirati iz financijskih rezultata šumskog gospodarstva. Međutim to nije moguće, jer financijski uspjeh konkretnog šumskog gospodarstva u najvećoj mjeri ovisi o konkretnim prilikama, u kojima se ono nalazi. Iz toga slijedi, da se šumski kamatnjak može ustanoviti samo pomoću apstrakcije uzimajuć u obzir sveukupne prilike šumskog gospodarstva«. Na osnovu gornje Endresov e izjave možemo sada razumjeti, zašto u svom udžbeniku nije dao upute, kako treba ustanoviti šumski kamatnjak, jer je udžbenik namijenjen u prvom redu studentima, a pitanje numeričke veličine šumskog kamatnjaka mogu rješavati samo šumarski stručnjaci, kojima je u jednakoj mjeri poznata teorija kao i prilike šumsko-gospodarske prakse. Prema tome je E n d r e s rješavanje ovog pitanja pridržao vrhovima šumarske nauke i šumskog gospodarstva. U »ForstpoHtik« prikazuje nam E n d r e s također put, kojim je došao do uverenja, da šumski kamatnjak mora da je 3%. Na strani 90. ističe, da je šumsko gospodarstvo najnaprednije u njemačkoj provinciji Saskoj. Tamo se već dugi niz godina vodi uredno knjigovodstvo i izračunavaju uspjesi gospodarstva u smislu i prema načelima Brt. Rezultat tih bilansa jeste, da šumsko gospodarstvo u Saskoj donosi rentu, koja se kreće između 2% i 3%, a da granicu od 3% ipak nikad ne dostigne. Iz ovoga zaključuje E n d r e s, da šum. kamatnjak od 3% predstavlja apsolutni maksimum uspjeha, što ga šumsko gospodarstvo može postići. Uz ovaj kamatnjak ukamaćivali bi se šumski kapitali, kad bi šumoposjednici bili u stanju da eliminiraju sve zapreke, koje sputavaju rentabilnost šumskog gospodarstva i tako snizuju faktični rentabilitet šuma. Kamatnjak od 3%´ izražava produktivnu sposobnost šumskog tla uz pretpostavku idealnih gospodarskih prilika. Konkretna šumska gospodarstva ne mogu ostvariti takove prilike ni u ekonomsko-političkom ni u pravnom pogledu, 143 |