DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1938 str. 30     <-- 30 -->        PDF

pa im zbog toga ne preostaje ništa drugo, već da nastoje, kako bi se tom
idealu što više približila, tako da subjektivni šumski kamatnjak bude što
bliže objektivnom šumskom kamatnjaku.


Ako uvažimo, da Brt na jednoj strani zahtijeva posve određeni
šumski kamatnjak, jer se inače ne može računati, dok na drugoj strani
vidimo, da je numerička veličina toga kamatnjaka određena posve netačnim
metodama, apstrakcijom, onda moramo priznati, da je numerička
veličina šumskog kamatnjaka i pitanje, kako se dolazi do nje, zaista najslabija
tačka u ovom naučnom sistemu.


Mlađi predstavnici teorije najveće zemljišne čiste rente osjećaju i
priznaju, da je pitanje duljine šumskih ophodnja i pitanje dedukcije šumskog
kamatnjaka dosada nedovoljno obrađeno, pa pokušavaju da ispune
ove praznine u naučnom sistemu. Naročito u njemačkim stručnim glasilima
nalazimo više puta članke, koji očito dokazuju ove tendencije kod
mladih predstavnika Brt.


Godine 1924. objavio je Dr. flerman K ü n a n z1 članak pod naslovom
»Bestandesdichte und Produktionsdauer«. On dokazuje, da po
Pressler u izračunane dužine ophodnja važe samo uz pretpostavku
ekstenzivne njege i proređivanja sastojina. Međutim ako se sastojine
proređuju prema modernim načelima, dakle intenzivnije, ako se proredom
vade veće količine drveta iz sastojina, to se kao posljedica toga
(zbog bržeg prirasta mase i kvaliteta) pojavljuje jači prirast vrijednosti,
i! uzgaja se više tehnički upotrebivog drveta. Ovaj jači prirast vrijednosti


eliminira u većoj mjeri djelovanje faktora -. u -. , pa tako na temelju
onih istih formula, koje je upotrebljavao P r e s s 1 e r, dolazimo do
mnogo duljili ophodnja od onih, koje je P r e s s 1 e r izračunao, i to za
smreku poprečno sa 80 godina, za bor 90 godina, za bukvu i jelu 100—120
godina, a za hrast 120—140 godina. Ove svoje teze dokazao je Kü n a n z
opširnom matematičkom analizom.


Ovaj članak očito dokazuje tendenciju, da i Brt prekine sa propagandom
suviše kratkih ophodnja, a ovo naziranje prihvatili su mnogi
istaknuti pristaše modernog smjera Brt. Ktinanzov a teza postala je
tako reći programna tačka mladih.


Nadalje je vrlo interesantan jedan članak Dr. Erich a Grip k
o v s k o g2 pod naslovom »Versuch der Bestimmung des allgemeinen
forstlichen Zinsfusses«. Ovaj članak inspiriran je prema izjavi samog
autora po profesoru Dr. Borgman n u, koji je svakako najjača ličnost
u krugu onih, koji hoće da moderniziraju Brt.


Gripkovsk i nadovezuje svoju raspravu na izvadanja K ü .
a n z a i prihvaća načelo produljenja ophodnja u savezu s intenzivnijom
proredom. Nadalje se osvrće na vrlo interesantne pokuse, koje je provadao
hesenski zavod za šumske pokuse. Objekti pokusa bile su tipične sastojine
u raznim dobama starosti, a išlo se zatim da se ustanovi, u kojim
se omjerima nalaze u raznim dobnim razredima trgovački sortimenti
drva i to u prvom redu građevnog drveta. Nakon toga se istraživalo, u
kojim omjerima njemačka privreda troši pojedine drvne Sortimente, na7


1 »Forst-wissenschaftliches Zemtratblatt«, str. 183. i 237.
2 Forstwissenschaftliches Zentralb´latt g. 1924. (str. 297—333).


144