DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1938 str. 30 <-- 30 --> PDF |
pa im zbog toga ne preostaje ništa drugo, već da nastoje, kako bi se tom idealu što više približila, tako da subjektivni šumski kamatnjak bude što bliže objektivnom šumskom kamatnjaku. Ako uvažimo, da Brt na jednoj strani zahtijeva posve određeni šumski kamatnjak, jer se inače ne može računati, dok na drugoj strani vidimo, da je numerička veličina toga kamatnjaka određena posve netačnim metodama, apstrakcijom, onda moramo priznati, da je numerička veličina šumskog kamatnjaka i pitanje, kako se dolazi do nje, zaista najslabija tačka u ovom naučnom sistemu. Mlađi predstavnici teorije najveće zemljišne čiste rente osjećaju i priznaju, da je pitanje duljine šumskih ophodnja i pitanje dedukcije šumskog kamatnjaka dosada nedovoljno obrađeno, pa pokušavaju da ispune ove praznine u naučnom sistemu. Naročito u njemačkim stručnim glasilima nalazimo više puta članke, koji očito dokazuju ove tendencije kod mladih predstavnika Brt. Godine 1924. objavio je Dr. flerman K ü n a n z1 članak pod naslovom »Bestandesdichte und Produktionsdauer«. On dokazuje, da po Pressler u izračunane dužine ophodnja važe samo uz pretpostavku ekstenzivne njege i proređivanja sastojina. Međutim ako se sastojine proređuju prema modernim načelima, dakle intenzivnije, ako se proredom vade veće količine drveta iz sastojina, to se kao posljedica toga (zbog bržeg prirasta mase i kvaliteta) pojavljuje jači prirast vrijednosti, i! uzgaja se više tehnički upotrebivog drveta. Ovaj jači prirast vrijednosti eliminira u većoj mjeri djelovanje faktora -. u -. , pa tako na temelju onih istih formula, koje je upotrebljavao P r e s s 1 e r, dolazimo do mnogo duljili ophodnja od onih, koje je P r e s s 1 e r izračunao, i to za smreku poprečno sa 80 godina, za bor 90 godina, za bukvu i jelu 100—120 godina, a za hrast 120—140 godina. Ove svoje teze dokazao je Kü n a n z opširnom matematičkom analizom. Ovaj članak očito dokazuje tendenciju, da i Brt prekine sa propagandom suviše kratkih ophodnja, a ovo naziranje prihvatili su mnogi istaknuti pristaše modernog smjera Brt. Ktinanzov a teza postala je tako reći programna tačka mladih. Nadalje je vrlo interesantan jedan članak Dr. Erich a Grip k o v s k o g2 pod naslovom »Versuch der Bestimmung des allgemeinen forstlichen Zinsfusses«. Ovaj članak inspiriran je prema izjavi samog autora po profesoru Dr. Borgman n u, koji je svakako najjača ličnost u krugu onih, koji hoće da moderniziraju Brt. Gripkovsk i nadovezuje svoju raspravu na izvadanja K ü . a n z a i prihvaća načelo produljenja ophodnja u savezu s intenzivnijom proredom. Nadalje se osvrće na vrlo interesantne pokuse, koje je provadao hesenski zavod za šumske pokuse. Objekti pokusa bile su tipične sastojine u raznim dobama starosti, a išlo se zatim da se ustanovi, u kojim se omjerima nalaze u raznim dobnim razredima trgovački sortimenti drva i to u prvom redu građevnog drveta. Nakon toga se istraživalo, u kojim omjerima njemačka privreda troši pojedine drvne Sortimente, na7 1 »Forst-wissenschaftliches Zemtratblatt«, str. 183. i 237. 2 Forstwissenschaftliches Zentralb´latt g. 1924. (str. 297—333). 144 |