DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1938 str. 31 <-- 31 --> PDF |
stojalo se dakle da se osnuje statistika potrošnje pojedinih sortimenata i omjer, u kojem se sortimenti upotrebljuju. U tu svrhu istraživači su se obratili na veletrgovce drvom, na predstavnike građevne industrijeuopće na sve one institucije, koje u većoj mjeri troše i upotrebljuju drvo u svojim obrtima. Na taj način istraživači su odredili približni omjer sortimenata, kako ih troši njemačka nacijonalna privreda. Nakon toga postavljeno je pitanje, u kojoj se ophodnji moraju uzgajati njemačke šume, a da šumska privreda u pravilnim omjerima dobavlja materijal i sirovine ostalim granama privrede. Na temelju tih istraživanja Gripkovsk i je matematski dokazao, da njemačke šume treba uzgajati u slijedećim ophodnjama u svrhu, da bi pojedini sortimenti drva u pravilnim omjerima dolazili na tržište, i to: smreku u ophodnji od 80 godina, bor 90, bukvu i jelu 100—120, a hrast u ophodnji od 120.140 godina. Dakle je (j r i p k o v s k i došao do istih rezultata u pogledu ophodnje kao K ü n a n z, makar je išao posve drugim putem. Ovaj način određivanja ophodnje predstavlja interesantnu novotariju u šumarstvu. Ovdje se po prvi puta ističe posve ispravan opće-ekonomski zahtjev, da šumsko gospodarstvo treba da producira robu, kakovu treba tržište. Šumsko gosodarstvo nije neka samostalna i izolirana gospodarstvena jedinica, već je samo dio opće nacijonalne privrede. Međutim istraživanja K ti n a n z a i hessenskih pokusnih stanica predstavljaju samo bazu, na kojoj je Gripkovsk i gradio svoja originalna istraživanja. Problem, što ga je htio da riješi, postavljen je ovako: Ako ophodnje, koje je izračunao Kiinanz , odgovaraju načelima Brt i ako osim toga te iste ophodnje odgovaraju opće ekonomskim načelima, to je ovo dokaz, da pomoću Brt možemo izračunati ophodnje, koje odgovaraju opće-ekonomskim zahtjevima. Ova istraživanja dokazala su dakle u neku ruku ispravnost Brt. Gripkovsk i ide dalje, pa postavlja pitanje, uz koji se postupak ukamaćuju kapitali uloženi u šumsku produkciju, ako se šume uzgajaju u tim ophodnjama. Taj postotak mora da predstavlja opći objektivni postotak, uz koji se u Njemačkoj ukamaćuju šumski kapitali. Vidimo dakle, da Gripkovsk i hoće da šumski kamatnjak deducira izravno iz šumskog gospodarstva, a da kod toga u punoj mjeri uzme u obzir opće ekonomske prilike šumarstva u Njemačkoj. Na taj način obeskrijepio bi prigovore protivnika Brt, koji tvrde, da šumski kamatnjak u svom numeričkom iznosu nije tačno određen. Kod ovakovog postavljanja problema upada nam u oči velik napredak shvaćanja, prema kojem je šumsko gospodarstvo dio opće nacijonalne privrede, pa se prema tome mora pokoravati općim ekonomskim zahtjevima. Međutim sada se pojavljuje najteže pitanje: kako treba taj jasno postavljeni problem praktički riješiti? Gripkovsk i se odlučio za metodu, koju je po svoj prilici sugerirao Borgmann, jer se Gripkovski na njega poziva, a sastoji se u originalnoj primjeni nauke o postotku zrelosti. Naprijed rekoh, da Kndre s postotku zrelosti nije pridavao suviše veliku važnost. Naprotiv moderni predstavnici baš u postotku zrelosti vide podesan instrumenat za rješavanje problema šumske statike i nauke o računanju vrijednosti šuma. Oni polaze od Presslerov e formule za postotak zrelosti, koja glasi 145 |