DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1938 str. 31     <-- 31 -->        PDF

stojalo se dakle da se osnuje statistika potrošnje pojedinih sortimenata
i omjer, u kojem se sortimenti upotrebljuju. U tu svrhu istraživači su se
obratili na veletrgovce drvom, na predstavnike građevne industrijeuopće na sve one institucije, koje u većoj mjeri troše i upotrebljuju drvo
u svojim obrtima. Na taj način istraživači su odredili približni omjer sortimenata,
kako ih troši njemačka nacijonalna privreda. Nakon toga postavljeno
je pitanje, u kojoj se ophodnji moraju uzgajati njemačke šume,
a da šumska privreda u pravilnim omjerima dobavlja materijal i sirovine
ostalim granama privrede. Na temelju tih istraživanja Gripkovsk i
je matematski dokazao, da njemačke šume treba uzgajati u slijedećim
ophodnjama u svrhu, da bi pojedini sortimenti drva u pravilnim omjerima
dolazili na tržište, i to: smreku u ophodnji od 80 godina, bor 90,
bukvu i jelu 100—120, a hrast u ophodnji od 120.140 godina. Dakle je
(j r i p k o v s k i došao do istih rezultata u pogledu ophodnje kao K ü n
a n z, makar je išao posve drugim putem.


Ovaj način određivanja ophodnje predstavlja interesantnu novotariju
u šumarstvu. Ovdje se po prvi puta ističe posve ispravan opće-ekonomski
zahtjev, da šumsko gospodarstvo treba da producira robu, kakovu
treba tržište. Šumsko gosodarstvo nije neka samostalna i izolirana
gospodarstvena jedinica, već je samo dio opće nacijonalne privrede.


Međutim istraživanja K ti n a n z a i hessenskih pokusnih stanica
predstavljaju samo bazu, na kojoj je Gripkovsk i gradio svoja originalna
istraživanja. Problem, što ga je htio da riješi, postavljen je
ovako: Ako ophodnje, koje je izračunao Kiinanz , odgovaraju načelima
Brt i ako osim toga te iste ophodnje odgovaraju opće ekonomskim načelima,
to je ovo dokaz, da pomoću Brt možemo izračunati ophodnje,
koje odgovaraju opće-ekonomskim zahtjevima. Ova istraživanja dokazala
su dakle u neku ruku ispravnost Brt. Gripkovsk i ide dalje, pa
postavlja pitanje, uz koji se postupak ukamaćuju kapitali uloženi u šumsku
produkciju, ako se šume uzgajaju u tim ophodnjama. Taj postotak
mora da predstavlja opći objektivni postotak, uz koji se u Njemačkoj
ukamaćuju šumski kapitali. Vidimo dakle, da Gripkovsk i hoće da
šumski kamatnjak deducira izravno iz šumskog gospodarstva, a da kod
toga u punoj mjeri uzme u obzir opće ekonomske prilike šumarstva u
Njemačkoj. Na taj način obeskrijepio bi prigovore protivnika Brt, koji
tvrde, da šumski kamatnjak u svom numeričkom iznosu nije tačno
određen.


Kod ovakovog postavljanja problema upada nam u oči velik napredak
shvaćanja, prema kojem je šumsko gospodarstvo dio opće nacijonalne
privrede, pa se prema tome mora pokoravati općim ekonomskim
zahtjevima. Međutim sada se pojavljuje najteže pitanje: kako treba taj
jasno postavljeni problem praktički riješiti?


Gripkovsk i se odlučio za metodu, koju je po svoj prilici sugerirao
Borgmann, jer se Gripkovski na njega poziva, a sastoji
se u originalnoj primjeni nauke o postotku zrelosti. Naprijed rekoh, da
Kndre s postotku zrelosti nije pridavao suviše veliku važnost. Naprotiv
moderni predstavnici baš u postotku zrelosti vide podesan instrumenat
za rješavanje problema šumske statike i nauke o računanju vrijednosti
šuma. Oni polaze od Presslerov e formule za postotak
zrelosti, koja glasi


145